Program je uključivao postrojavanje i pregled stroja i oružja te smjenu straže Kravat pukovnije, kao i simboličnu igranu scenu vezanja kravate po uzoru na dolazak hrvatskih konjanika na dvor francuskoga kralja Luja XIV.

Kravata je svezana na spomeniku banu Josipu Jelačiću, prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu i drugim povijesnim spomenicima u središtu Zagreba.

Academia Cravatica ističe da je kravata kroz povijest prerasla svoju modnu funkciju i postala simbol čovjekove potrebe za ljepotom, smislom i dostojanstvom.

Rubac vezan oko vrata bio je dio hrvatske odjevne tradicije, a hrvatski vojnici u 17. stoljeću proširili su ga Europom. Francuska je prihvatila takav način odijevanja i pretvorila ga u modu koja se proširila svijetom, dok je trag hrvatskog podrijetla ostao sačuvan u francuskoj riječi cravate i nazivima kravate u drugim jezicima.

Academia Cravatica podsjeća i da je 18. listopada 2003. oko pulske Arene vezana najveća kravata na svijetu, prema zamisli Marijana Bušića, dok je Hrvatski sabor pet godina poslije, 2008., jednoglasno proglasio 18. listopada Danom kravate u Hrvatskoj.

U ovogodišnjoj poruci organizacija naglašava da kravata može biti znak ljubavi, privrženosti i vjernosti, ali i simbol suvremenog viteštva koje se očituje u poštovanju drugih, zaštiti slabijih i odgovornosti za vlastite postupke.

Kravata tako, ističe Academia Cravatica, nije samo odjevni predmet nego i podsjetnik da se vrijednost čovjeka i civilizacije ne mjeri samo učinkovitošću i materijalnim postignućima, nego i sposobnošću stvaranja ljepote, očuvanja dostojanstva i njegovanja međuljudskih odnosa.