ujedinjeni narodi

Evo zašto je Vijeće za ljudska prava važno i zašto se SAD drugi put povukao iz njega

22.06.2018 u 17:35

Bionic
Reading

Izlazak Sjedinjenih Američkih Država iz Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda glasno je odjeknuo diljem svijeta, no ne može se reći da je neočekivan jer već ranije je administracija Donalda Trumpa prijetila da će se povući iz ovoga međunarodnog foruma, a nakon povlačenja iz UNECSO-a

To je vijeće izdalo više rezolucija u kojima je osudilo Izrael nego sve druge zemlje svijeta zajedno. Upravo je odnos prema Izraelu bio razlogom za to što se SAD povukao iz rada ovoga međunarodnog foruma. Jedna od većih inovacija Vijeća za ljudska prava koja je uvedena redovito je razmatranje stanja ljudskih prava u svakoj članici UN-a.

Vijeće za ljudska prava (Human Rights Council) je međuvladino tijelo unutar sustava UN-a, odgovorno za promicanje i zaštitu ljudskih prava diljem svijeta, rješavanje situacija kršenja ljudskih prava te davanje preporuka. Ima mandat raspravljati o svim tematskim i geografskim pitanjima ljudskih prava koja zahtijevaju pozornost međunarodne zajednice.

Broji 47 država članica UN-a koje bira Opća skupština UN-a na razdoblje od tri godine, a zasjeda u Ženevi. Svake godine se iznova bira dio novih članica. Osnovano je u ožujku 2006., a s misijom jačanja, promicanja i zaštite ljudskih prava.

Trenutno je u Vijeću i Hrvatska jer je u listopadu 2016. prvi put izabrana za članicu te organizacije. Mandat Hrvatskoj traje tri godine, od 2017. do 2019. godine.

Opća skupština je tada izabrala Hrvatsku umjesto dotadašnje članice Rusije kao predstavnice istočne Europe. Bio je to veliki udarac za Moskvu, koja od 2006. samo jednu godinu nije bila članica Vijeća, a ono je naslijedilo dotadašnje UN-ovo Povjerenstvo za zaštitu ljudskih prava.

  • +8
Vijeće osuđuje Izrael dvostruko više nego sve ostale zemlje skupa Izvor: Profimedia / Autor: N. N.

Tadašnji glavni tajnik UN-a Kofi Annan je na početku njegova rada 2006. godine kazao da 'treba razlučiti rad Vijeća od rada njegovog prethodnika, osporavanog UN-ovog Povjerenstva za zaštitu ljudskih prava (UNCHR)'.

'Povjerenstvo je izgubilo vjerodostojnost jer je obuhvaćalo i nekoliko zemalja koje su bile poznate po kršenju ljudskih prava', kazao je Annan tada.

No stare boljke su se nastavile pa je administracija Georgea W. Busha bojkotirala to tijelo UN-a zbog utjecaja koje unutar njega imaju države s represivnim režimima. U početku se samo nisu kandidirali da obnove članstvo da bi se na koncu u potpunosti odlučiti povući. Recimo, naprimjer, da su trenutne članice Vijeća i zemlje poput Kube, Iraka, Afganistana ili Saudijske Arabije.

'Amerikanci su razočarani neuspjehom Vijeća za ljudska prava. To tijelo je ostalo nijemo kad je riječ o represiji režima u Havani, Caracasu, Pjongjangu i Teheranu – dok se prekomjerno usredotočilo na kritike Izraela. Da bi stekli kredibilitet glede ljudskih prava u svijetu, Ujedinjeni narodi moraju prvo reformirati svoje Vijeće za ljudska prava', rekao je jednom prigodom tadašnji američki predsjednik Bush.

SAD se u Vijeće vratio u vrijeme mandata Baracka Obame, ali se nezadovoljstvo odnosom spram Izraela nastavilo, da bi administracija Donalda Trumpa opet u potpunosti povukla tu zemlju iz djelovanja ovog foruma.

S druge strane, Marija Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova, poručila je da je očito da SAD želi surađivati s multilateralnim organizacijama samo ako one rade u američkom interesu.

'Čudimo se cinizmu američkih kolega koji uporno ne žele priznati ozbiljna kršenja ljudskih prava kod kuće dok nastoje promijeniti format Vijeća da bi se podudarao s njihovim nacionalnim interesima', poručila je Zaharova.