Veliki pritisak vode napravio je erozivne kanale u tijelu i podlozi samoga nasipa, pojasnio je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade.

'Nije došlo do prelijevanja, nije došlo do puknuća samoga tijela nasipa, nego do, de facto, hidrauličkog puknuća i slijeganja tog dijela nasipa. To je bio svojevrsni prirodni tsunami kad je pukao i kad se urušio nasip i otišao je van. Da li je tu bilo aljkavosti u izvođenju radova, da li je bilo ilegalnog šljunčarenja prije toga i ostalog, to je predmet drugih istraga', rekao je Jakovina.

'Govorimo da je nasip napravljen na osnovu projektno-tehničke dokumentacije i povjerenstvo je reklo da je napravljen sukladno struci. Je li trebalo napraviti dodatne analize vezane uz kvalitetu i homogenost tla na kojem se radi nasip - vjerojatno da', rekao je Jakovina.

To su prema njegovu mišljenju trebali učiniti projektanti i izvođači radova.

Jakovina je podsjetio da je 214 kilometara nasipa bilo izloženo vrlo visokim vodama Save te da je bilo desetak mjesta na kojima je postojala vrlo velika opasnost od puknuća, ali da je zadnje mjesto na kojem se to trebalo dogoditi upravo ono kod Rajeva Sela jer je to praktički novi nasip.

Nasip kod Rajevog Sela, kao i onaj kod Račinovaca, popustio je pod udarom visokih savskih voda 17. svibnja te je Sava poplavila ta dva mjesta i susjednu Gunju, prouzročivši goleme materijalne štete, a dvije osobe, upravo iz Rajevog Sela, smrtno su u poplavi stradale.

'Mislim da smo ostali dužni, svim ovim ljudima poslije ove katastrofe, utvrditi zašto je došlo do proboja nasipa i zašto danas imamo ovako teško stanje', izjavio je 14. lipnja pomoćnik ministra poljoprivrede Dražen Kurečić, koji je i koordinator povjerenstva.

Rok za izradu i dostavu ekspertize istekao je 30. lipnja.