"Želimo očuvati našu kulturnu, vjersku i povijesnu baštinu", rekla je Lipovac Pehar objašnjavajući amandmane DP-a tijekom rasprave o rebalansu proračuna.

Paus (IDS): Inflacija puni proračun

Ističući važnost demografije najavila je će predložiti amandman kako bi se osigurala novčana sredstva za sufinanciranje nabave vozila za sedam ili više sjedala za obitelji s četvero i više djece.

Također, predložit će i amandman kojim bi se za dodatnih 130 vezova proširilo pristanište za čamce u Vukovaru. Također, njezina stranka amandmanom će zatražiti izdvaja je sredstava za istraživanje Husine jame i aktivnosti povezane za utvrđivanje sudbine žrtava. "Ne tražimo osvetu, ne tražimo nove podjele. Tražimo istinu, pijetet i dostojanstvo za žrtve", rekla je.

Navela je da amandmanom traže i obnovu crkvenih objekata, uključujući projekt obnove crkve u Gvozdu te obnovu župe na području Sinja. "Obnova takvih objekata znači očuvanje kulturne i graditeljske baštine ali i života lokalne zajednice", kazala je Lipovac Pehar.

Istaknula je i da ti amandmani nisu izraz nezadovoljstva radom Vlade, već naprotiv. "Naprotiv, oni su izraz našeg uvjerenja da dobra i odgovorna Vlada može biti još uspješnija kada njezini partneri aktivno predlažu rješenja", poručila je.

Tijekom rasprave oporbeni zastupnici upozorili su na usporavanje gospodarskog rasta, visoku inflaciju, smanjene investicija, manjak jedinica lokalne samouprave, a vladajući su isticali jačanje socio-ekonomskog statusa građana i rast gospodarstva.

Dalibor Paus ((Klub IDS-a, PGS-a, UNIJA i ISU - PIP-a) upozorio je da su rashodi poslovanja veći 1,3 milijardu eura, a investicije manje za gotovo 560 milijuna eura. "Sve više ide u tekuću potrošnju, ono što ne stvara dodatnu vrijednost i ne osigurava da će se u budućnosti moći pratiti ti troškovi, a sve manje ide u investicije. To pokazuje ovaj rebalans", kazao je.

"Inflacija puni proračun, što pokazuju i prihodi od PDV-a koji su veći za 676 milijuna eura", naglasio je.

Njegov stranački kolega Anteo Milos (IDS) upozorio je na položaj lokalne samouprave jer se njezin planirani manjak povećava sa 144 na 275 milijuna eura. Istaknuo je i da su mnoge jedinice lokalne samouprave primorane "potražiti spas u zaduživanju" jer su im proračunska sredstva postala nedostatna. "Ako država već prenosi odgovornost na gradove i općine onda mora osigurati i odgovarajuća sredstva", kazao je.

Lalovac (SDP): Inflacija se ne suzbija PR mjerama

Da su jedinice lokalne samouprave u dvije godine udvostručile manjak, zbog čega bi mogle povećavati cijene komunalnih usluga, što bi dodatno potaknulo inflaciju, upozorio je i SDP-ov zastupnik Boris Lalovac. Poručio je Vladi da se inflacija ne može suzbiti samo PR mjerama te je pozvao na "više skromnosti" i uvažavanje oporbenih, dobronamjernih, upozorenja i prijedloga.

Lalovac je istaknuo i sve ono što ministar financija Tomislav Ćorić, kako je kazao, "hvaleći se brojkama, nije rekao".

"Ministar je rekao da imamo duplo veći rast nego u EU, no nije rekao da imamo duplo manje plaće i mirovine. Udio javnog duga u zadnje tri godine smanjuje se, no nije rekao da nam se u apsolutnim iznosima povećao za 6,6 milijardi eura, što znači duplo veće kamate kod sljedećeg zaduživanja. Rekao je da smo imali ekonomski rast od 1,9 posto, ali nije rekao da smo usporili rast s 3,7 posto prošle godine", naveo je Lalovac kritizirajući Vladinu ekonomsku politiku.

Marijana Puljak (Klub Centra, NPS-a i GLAS-a) upozorila je da rebalans proračuna 'reže' 559 milijuna eura ulaganja u studentske domove, znanstvenu infrastrukturu, program za mlade poduzetnike i slično. Uz to, država štedi i na onima koji bi trebali paziti na trošenje javnog novca: na Uskoku, Povjerenstvu za odlučivanje sukobu interesa, Pučkoj pravobraniteljici, Državnoj komisiji za kontrolu javne nabave i drugima.

No, kazala je, država "ne štedi na sebi" jer oko 10.000 politički podijeljenih rukovodećih mjesta u upravnim i nadzornim odbrima, agencijama, na savjetničkim i drugim pozicijama građane godišnje košta pola milijarde eura.  

Bakić (Možemo): Dramatično smanjuju sredstva za Fond za zaštitu okoliša 

I Nino Raspudić (Klub NZ) ocijenio je da rebalans proračuna otkriva "neodgovornu fiskalnu politiku Vlade", upozorivši na usporavanje gospodarskog rasta, visoku inflaciju, rast rashoda i zaduživanje po sve višim kamatama.  

Kritizirao je Vladu zbog neostvarenih projekata te smanjenje proračuna ministarstvima unutarnjih poslova, zaštite okoliša, pravosuđa, branitelja, upozoravajući i na rast troškova inkluzivnog dodatka, tražeći objašnjenje naglog porasta broja osoba s invaliditetom.

I Zvonimir Troskot (Klub Mosta) upozorio je da se rebalansom proračuna oslabljuju sve institucije koje bi trebale na raditi na jačanju unutarnje i vanjske sigurnosti Republike Hrvatske. Upitao se hoćemo li sada i u Hrvatskoj gledati vandalizme kakve gledamo na ulicama Francuske. 

Damir Bakić (Klub Možemo!) upozorio je da se rebalansom dramatično smanjuju sredstva za Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

"Bilo je planirano 646 milijuna eura rashoda a sada je 178 milijuna eura manje što je manjenje za gotovo 30 posto. A slično je i sa prihodima", kazao je. Također, na programima i projektima zaštite okoliša sredstva su sa 150 milijuna eura smanjena na njih 80 milijuna.  Izrazio je uvjerenje da to neće groziti hitnu sanaciju ilegalnog odlagališta otpada u Gospiću istaknuvši da je nužno ojačati aktivnosti na sanaciji svih odlagališta i zatvaranju onih ilegalnih.

Baričević (HDZ): Jača socio-ekonomski status građana

Za razliku od oporbe, HDZ-ova zastupnica Danica Baričević rekla je da se rebalansom proračuna osobit značaj pridaje jačanju socio-ekonomskog statusa građana kroz unaprjeđivanje adekvatnosti mirovina, plaća i socijalnih naknada te strateškim i razvojnim prioritetima poput obrane, zelene tranzicije, prometa i energetske obnove kako bi se ojačala otpornost i smanjila ovisnost o vanjskim šokovima.

Tako su povećana sredstva za socijalne pomoći i naknade, od čega  185 milijuna eura više za inkluzivni dodatak, povećana su sredstva za mirovine i mirovinska primanja, za dodatni rodiljni dopust, za fiskalnu održvost dječjih vrtića, energiju i troškove kućanstva i drugo.

Naglasila je i da, unatoč globalnim izazovima i rastu cijena energenata, Hrvatska i dalje bilježi daljnji rast gospodarstva iznad prosjeka EU, ključni fiskalni pokazatelji su ispod referentnih vrijednosti EU, a kreditni rejting je "povijesno visok".