'To je sjajna vijest i vrlo jak i važan korak u jačanju Hrvatske na energetskoj karti, novi izvor plina za cijelo područje, regiju i susjedne zemlje', rekao je Dobrović u izjavi za novinare u Ministarstvu.

Odobravanje europskih sredstava smatra gospodarski važnim jer će to, kako je rekao, 'donijeti nova znanja i tehnologije'. Podsjetivši da se vrijednost cijelog projekta procjenjuje između 360 i 400 milijuna eura, Dobrović je rekao da se 'sada s projektom ide snažno naprijed' te kako je ambicija Vlade da plutajući terminal bude aktivan već 2019. godine.

Istaknuo je da je pored 102 milijuna eura, odobreno dodatnih 40 milijuna za izgradnju prijenosne mreže. Ta je sredstva dobio Hrvatski operater prijenosnog sustava sa slovenskim partnerom.

Primjenu plina iz budućeg terminala Dobrović vidi posebno u transportu. Pri tome napominje kako postoje planovi prema kojima bi uskoro trebao biti smanjen pa i onemogućen pogon brodova na teška goriva na Mediteranu.

'Plin je jedno rješenje i vrlo brzo ćemo biti u prilici ponuditi brodovima sustav bankeringa, gdje bismo mogli puniti brodove koji plove Jadranom', rekao je Dobrović.

Upitan mogu li građani izgradnjom LNG terminala očekivati niže cijene plina, Dobrović je odgovorio da je 'cijena plina stvar tržišta' tako da je teško predviđati kakva će biti. Međutim, dodao je da tržište kod veće ponude često reagira nižim cijenama.

'Takav slučaj smo doživjeli s električnom energijom', kazao je. Zadovoljstvo razvojem situacije oko gradnje LNG terminala izrazio je u petak i predsjednik Vlade Andrej Plenković.

"Mislim da je to jako dobro, da su vijesti koje smo danas dobili izrazito ohrabrujuće. Nastavit ćemo raditi na ovom strateškom projektu", rekao je Plenković u Dugopolju gdje je bio na svečanosti polaganja temeljnog kamena za početak izgradnje galenskog laboratorija investitora Ljekarne Splitsko-dalmatinske županije.

Koordinacijski odbor Instrumenta za povezivanje Europe u petak je odobrio 102 milijuna eura za izgradnju plutajućeg terminala za ukapljeni plin na otoku Krku, a još 40,5 milijuna eura odobreno je za hrvatsko-slovenski projekt unapređenja sustava prijenosa električne energije Sincro.Grid.

Projekt Sincro.Grid je ocijenjen kao najinovativniji te mu je odobreno cjelokupno zatraženo sufinanciranje od 40,5 milijuna eura, što čini 51 posto vrijednosti projekta. Projekt Sincro.Grid nastao je zajedničkom koordinacijom hrvatskih i slovenskih partnera, operatora prijenosnih sustava HOPS-a i ELES-a, te operatora distribucijskog sustava HEP ODS-a i SODO-a, potpisivanjem Sporazuma o međusobnim partnerskim odnosima koji je predstavljao temelj za prijavu projekta Sincro.Grid (projekt naprednih mreža) za dobivanje sredstava iz Europskog programa CEF.

Svrha projekta Sincro.Grid je da se korištenjem naprednih tehničkih sustava i algoritama upravlja tokovima snaga na način da se poboljša kvaliteta napona u elektroenergetskom sustavu i poveća prijenosna moć postojećih vodova te time osigura bolja integracija obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sustav i poveća sigurnost opskrbe kupaca, podsjećaju iz Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS).