Te zemlje na europskim sastancima sve glasnije govore o tome kako treba razgovarati sa sirijskom vladom i biti prisutan u sirijskoj prijestolnici. London i Pariz su protiv toga, tvrdeći da je predsjednik Bashar al-Assad izgubio legitimnost.

To znači kako je promjena europske politike malo vjerojatna, ali rasprava pokazuje sve neprilike s kojima su se suočile zapadne vlade koje su sirijsku vladu izolirale na početku krize, uvele sankcije, a nakon četiri godine Assad je i dalje na vlasti.

Diplomati kažu da su pozivi stigli ili bi ih poduprle zemlje kao što su Švedska, Danska, Rumunjska, Bugarska, Austrija i Španjolska, kao i Češka koje nisu povukle svoje veleposlanike. Norveška i Švicarska, koje nisu članice Unije, također ih podupiru.

Iako je Europa dugo podijeljena oko Sirije, ti su se pozivi pojačali nakon vojnih pobjeda Islamske države u Siriji i Iraku prošloga ljeta i pošto su počeli napadi koalicije predvođene SAD-om na tu islamističku skupinu. Američki dužnosnici kažu da se njihova politika prema Assadu neće mijenjati, iako su usredotočeni na borbu protiv IS-a, odmetnutog ogranka al Kaide koja je i neprijatelj Damaska.

'Neke zemlje kažu Bashar je realnost, moramo to uzeti u obzir o obzirom na prijetnje Europi', rekao je jedan europski diplomat, misleći na rizik od napada džihadista koji se iz Sirije vraćaju u europske zemlje.

EU je Assadu i njegovim najbližim suradnicima uveo sankcije 2011. kada je nasilno ugušio prodemokratske prosvjede. Kriza je prerasla u građanski rat u kojem je ubijeno više od 200.000 ljudi, pa su upravo razmjeri stradanja za neke diplomate opravdanje za kontakte s Damaskom kako bi se pronašlo političko rješenje.

I dok je jasno da će se na kraju morati pregovarati, ističu diplomati, Velika Britanija i Francuska smatraju da je odlazak Assada preduvjet za pregovore. Ipak, pad njegove vlade sve je manje izgledan kako se rat razvija. 'Čekali smo da padne kao kula od karata, no problem je u tome što smo čekali četiri godine, a to se ne događa', rekao je visoki diplomat EU-a.