Podsjetimo, britanski Sunday Times otvorio je aferu angažirajući lažne lobiste koji su kontaktirali šezdesetak europarlamentaraca i ponudili im novčane nagrade za predlaganje zakonskih amandmana. Pristalo ih je četvero: Španjolac Pablo Zalba, Austrijanac Ernst Strasser, Slovenac Zoran Thaler i Rumunj Adrian Severin.

Nakon izbijanja afere, Buzek je poručio OLAF-u da se drži svojih ingerencija, koje se tiču zloupotrebe novca iz europske blagajne, što ovdje nije bio slučaj.

No sada je glavni tajnik parlamenta EU-a Klaus Welle osobno predao Buzekovo pismo djelatniku OLAF-a, obavještavajući ga o promjeni prvotnog stava.

'Iscrpno sam analizirao situaciju i odlučio odobriti istragu za upravni prekršaj', napisao je Buzek, dodajući da OLAF nema pravo pretražiti urede kompromitiranih zastupnika. Tome bi, naime, moralo prethoditi ukidanje njihovih zastupničkih imuniteta. Osim toga, smatra Buzek, lokalne vlasti morale bi same provesti kaznene procese.

'Ukoliko OLAF želi pokrenuti istragu, to očigledno mora biti istraga za upravni, a ne kazneni prekršaj. Mora djelovati s punim uvažavanjem zastupničkog imuniteta. U kontekstu istrage za upravni prekršaj, ne mogu dopustiti OLAF-u da uđe u urede zastupnika', stoji u pismu.

'Naglašavam činjenicu da je Europski parlament spreman na punu suradnju s relevantnim nacionalnim službama, uključujući pristup uredima i računalima zastupnika, ukoliko im se ukine imunitet', istaknuo je Buzek.

Pavel Borkovec, glasnogovornik OLAF-a, smatra da je Buzekova reakcija neprihvatljiva. 'Ovo za nas nije kraj priče; vjerujemo da imamo ovlasti (pristupa zgradi parlamenta)', rekao je Borkovec Euobserveru.

Četvorica kompromitiranih zastupnika zanijekala su optužbe, ali su Strasser i Thaler podnijeli ostavke.

Buzek i čelnici političkih grupa u europskom parlamentu preispitat će zakonodavne odredbe kako bi se slične situacije u budućnosti spriječile. Buzek je čelnicima zastupničkih klubova pismeno poručio da je došlo vrijeme da se uspostavi obvezni registar europskih lobista za sve institucije.

Organizacije koje se bore za veću transparentnost već duže vrijeme pritišću Bruxelles da uspostavi registar svih tvrtki koje aktivno lobiraju u institucijama EU-a. Postojeći registar, koji se odnosi na Europsku komisiju i parlament, sastavljen je na dobrovoljnoj bazi.

U međuvremenu, Buzek kaže da bi parlament trebao usvojiti vlastiti obavezni registar lobista. 'Treba postaviti i pitanje drugih poslova koje zastupnici obavljaju', smatra Buzek, koji ipak ne pokreće inicijativu da se europarlamentarcima zabrane drugi plaćeni poslovi.

Ustvrdio je, međutim, da postoji određena ironija u tome što parlamentarci napadaju novi Kodeks rada europskih povjerenika, dok ništa slično za njih ne postoji. 'Predlažem da pažljivo razmotrimo Kodeks povjerenika, kao i one u 27 nacionalnih parlamentaraca, da vidimo postoje li određeni generalni principi oko koji se možemo složiti', predložio je Buzek.