Desetljeće Andreja Plenkovića na čelu Vlade donijelo je Hrvatskoj euro, ulazak u šengenski prostor, velika ulaganja financirana europskim novcem i gospodarski rast. No uz te uspjehe ostala su otvorena pitanja: od rasta troškova života i stanovanja do demografskih izazova, slabosti pravosuđa i brojnih afera
Koliko su se promjene odrazile na život građana, što je Hrvatska mogla učiniti bolje i koji problemi i dalje koče njezin razvoj? O tome su u emisiji Hrvatskog radija 'U mreži Prvog' govorili ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, komunikacijski stručnjak Jerko Trogrlić i ekonomist Ljubo Jurčić.
Obuljen Koržinek: Hrvatska se promijenila, ali i svijet oko nas
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek zahvalila je građanima na povjerenju, istaknuvši da nije jednostavno deset godina biti dio izvršne vlasti, uz sve uspone i padove. Pritom je naglasila da se u tom razdoblju nije mijenjala samo Hrvatska, nego i cijeli svijet.
vezane vijesti
'Naša politika je bila pokušati djelovati tako da stabiliziramo situaciju u zemlji koristeći unutarnje resurse, ali i europska sredstva, i provoditi reforme. O tome koliko smo uspjeli reći će građani. Sigurno je da je Hrvatska uspješnija država nego što smo je zatekli', naglasila je.
Trogrlić: Plenković je političar stabilnosti i upravljanja krizama
Komunikacijski stručnjak Jerko Trogrlić ocijenio je da Hrvatska nikada nije bila bolje geopolitički i europski pozicionirana te da je riječ o objektivnom rezultatu koji se ne može osporiti Andreju Plenkoviću.
'Andrej Plenković je političar stabilnosti i političar upravljanja krizama. Pokazao je da ima jak instinkt stabilizirati sustav, naći ljude koji će predvoditi krize, osigurati većinu te spriječiti raspad i nestabilnost u zemlji. Mi smo zaista jedna od najstabilnijih zemalja u Europi i to je velik politički uspjeh', rekao je.
Ipak, smatra da je Plenkovićeva slabost to što nije sklon radikalno mijenjati način funkcioniranja sustava, čak ni kada institucije ne rade kvalitetno.
'Danas govorimo o ozbiljnim problemima pravosuđa, koji nisu takvi u nekim drugim zemljama. Dolazimo do velikog nepovjerenja u institucije, što je velik problem. Osim povjerenja u vojsku i policiju, postoji sustav institucija kojima se jako slabo vjeruje. Imamo i velik broj afera te je to ono što se stavlja Andreju Plenkoviću na teret jer se dovodi u pitanje način izbora visokopozicioniranih suradnika', rekao je Trogrlić.
Jurčić: Zemlja je bogatija, ali standard građana i dalje zaostaje
Ekonomist Ljubo Jurčić podsjetio je da ekonomska analiza razlikuje pozitivnu ekonomiju, koja objašnjava postojeće stanje, i normativnu ekonomiju, koja govori o tome što bi se moglo i trebalo učiniti.
Promatrajući razdoblje od 2016. godine, istaknuo je znatan rast BDP-a i poboljšanje mogućnosti građana da podmiruju račune. No upozorio je na razliku u plaćama između Hrvatske i razvijenijih članica Europske unije.
'Ako gledamo period od 2016. godine naovamo i kada se gledaju osnovne makroekonomske pokazatelje, vidljiv je značajan rast kada se gleda BDP. Kada se gleda analiza standarda hrvatskih građana, danas puno manje ljudi teže plaća svoje račune nego prije 10 godina. Živimo u europskom okruženju i naše su plaće kakve jesu. Slovenija je 50 posto iznad nas. Njima je prosječna plaća 2500 eura, a kod nas je 1750', rekao je.
Pozitivnim smatra i iskorištavanje europskih sredstava, ali upozorava da Hrvatska nije provela program industrijskog oporavka, osobito u poljoprivredi.
'Od kada smo ušli u EU, proizvodnja nam pada. Ušli smo s većom proizvodnjom mlijeka nego što je imamo danas, ušli smo s većom proizvodnjom mesa svinja nego što je imamo danas. Negdje je 50 posto manje domaće proizvodnje. Ako bismo sada željeli povećati proizvodnju, moraju se imati resursi, kapital i rad, a mi imamo problem s radom, što je naslijeđena greška koju ova Vlada nije ispravila i time su ograničene iduće stope rasta koje su trenutačno tri posto, a trebale bi biti pet kako bismo se približavali Europi', naglasio je.
Upozorio je i na razliku u produktivnosti. Hrvatska, prema njegovim riječima, ostvaruje proizvodnju od 24 do 25 tisuća eura po radniku godišnje, Slovenija oko 35 tisuća, europski prosjek prelazi 50 tisuća, a razvijene zemlje dosežu 70 tisuća eura.
'Zašto se nikada ne postavi pitanje što treba Hrvatska napraviti da digne proizvodnju po radniku s 25 na 30 tisuća eura', upitao je.
Zaključio je da je Hrvatska postala bogatija, ali i skuplja zemlja, a pritom je životni standard prosječnog građanina i dalje pod pritiskom.
Pravosuđe i povjerenje u institucije ostaju velik izazov
Obuljen Koržinek ocijenila je da je pravosuđe jedno od najosjetljivijih područja te podsjetila da je sudska vlast neovisna, iako Vlada može poduzimati mjere kojima joj nastoji pomoći.
'Nije mi jasno do koje mjere nosimo nepovjerenje prema institucijama. Mislim da smo ga donijeli iz nekih bivših razdoblja. To nije nešto na što može utjecati samo Vlada. Tu smo svi odgovorni. Trebamo objektivno promatrati situaciju u kojoj živimo, objektivno promatrati svijet oko sebe i donositi zaključke', rekla je.
Dodala je da problemi postoje, ali da ih Vlada nije izbjegavala te da se s njima spremna suočavati.
Trogrlić je pak ocijenio da Plenković pojedinačne afere vješto prikazuje kao odgovornost pojedinaca, a zatim pozornost vraća na rezultate svoje vlade.
'Plenković je pokazao da spaja važne stvari u hrvatskoj politici, a to je da ima kontrolu nad vlastitom strankom, da ima sposobnost koaliranja parlamentarne većine s različitim strankama. Andrej Plenković ne može imati opoziciju u vlastitoj stranci s obzirom na sve njegove uspjehe. Ne bih podcjenjivao njegovu sposobnost ostanka na vlasti. Najveći izazov za Plenkovića neće biti oporba, već želja građana za promjenom', rekao je.
