ima smisla

Zaboravite na bubanje riječi napamet: Istraživanje otkriva što olakšava učenje stranih jezika

19.10.2026 u 05:00

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Želite li lakše naučiti strani jezik? Istraživanje sugerira da biste trebali početi od zvukova, a ne gramatike

Godinama se moglo čuti da oni koji imaju 'uho' za jezike bolje i lakše mogu naučiti strani jezik. Sad su znanstvenici otkrili da za to postoje i dobri razlozi.

Ako želite dobro naučiti francuski, arapski ili mađarski, možda biste trebali manje vremena posvetiti učenju riječi napamet i gramatičkim pravilima, a više slušanju. Novo istraživanje sugerira da sposobnost preciznog razlikovanja zvukova može znatno utjecati na to koliko brzo i uspješno usvajamo izgovor stranog jezika.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Londonu (UCL) i japanskog Sveučilišta Tohoku proučavali su kako ljudi usvajaju zvukove stranog jezika, piše Guardian. U istraživanju je sudjelovalo 67 Japanaca koji uče engleski, a rezultati su pokazali da su oni s boljim sluhom za nijanse zvuka brže i preciznije usvajali nepoznate izgovore.

Zašto je nekima lakše naučiti izgovor?

Pri učenju stranog jezika često se oslanjamo na obrasce iz materinskog jezika. To nam može otežati prepoznavanje glasova koji u njemu ne postoje ili se izgovaraju drukčije. Istraživači su zato ispitivali koliko dobro sudionici razlikuju sitne promjene u visini, trajanju i tonu zvukova, a njihovu su moždanu aktivnost pratili funkcionalnom magnetskom rezonancijom (fMRI). Zadatak im je bio razlikovati engleske samoglasnike koji se ne pojavljuju u japanskom jeziku.

Pokazalo se da su sudionici s većom preciznošću slušnog opažanja brže i točnije usvajali izgovor. Pritom su se manje oslanjali na moždane sustave povezane s obradom jezika i pokretima potrebnima za govor, a više na obrasce aktivnosti karakteristične za obradu zvukova koji nisu govor. Drugim riječima, nepoznate zvukove nisu toliko pokušavali uklopiti u obrasce materinskog jezika, što im je olakšalo njihovo prepoznavanje.

Nije sve u talentu, važna je i izloženost jeziku

Voditelj istraživanja Kazuya Saito-van Poeteren, profesor obrazovanja u području učenja drugog jezika na UCL-ovu Institutu za obrazovanje, smatra da se poteškoće u učenju stranih jezika ne mogu jednostavno pripisati urođenim sposobnostima.

'Ne mislim da su Britanci biološki loši u učenju jezika. Problem je vjerojatnije u tome što mnogi imaju premalo smislenog kontakta sa stranim jezikom, uz metode poučavanja koje ne razvijaju nužno slušne vještine potrebne da bi se taj ograničeni kontakt što bolje iskoristio', rekao je za Guardian.

Dodao je da dobar sluh za zvukove može biti osobito važan kada je izloženost stranom jeziku ograničena.

'Ako jezik čujete i koristite samo nekoliko sati tjedno, dobar sluh može činiti mnogo veću razliku. Učenici s visokom preciznošću slušnog opažanja mogu vrlo učinkovito iskoristiti i relativno malo jezičnog materijala, dok će drugima možda trebati mnogo više izloženosti prije nego što usvoje nepoznate zvukove', objasnio je.

Treba li u školama više učiti slušanjem?

Prema autorima istraživanja, rezultati upućuju na to da bi nastava stranih jezika trebala više pozornosti posvetiti zvukovima i izgovoru, a ne se oslanjati ponajprije na gramatiku, vokabular i ponavljanje.

'Poučavanje stranih jezika trebalo bi nadići pristup koji se temelji na „više vježbe” i usmjeriti se na razvoj slušnih sposobnosti važnih za učenje jezika, uzimajući u obzir individualne razlike u slušnom opažanju', poručio je Saito-van Poeteren.

Padraic Monaghan, profesor kognitivnih znanosti na Sveučilištu Lancaster, koji nije naveden kao autor istraživanja, istaknuo je da ljudi jezike prirodno usvajaju izloženošću jeziku, iako se njihove sposobnosti razlikuju, osobito u početnim fazama učenja.

'Tradicionalno učenje jezika oslanja se na strukturirano vježbanje, ali naš je mozak prirodno prilagođen usvajanju jezika kroz izloženost. Ovo istraživanje potvrđuje koliko je slušanje važno za učenje, premda se ljudi razlikuju po osjetljivosti na zvukove, barem u ranim fazama susreta s novim glasovima', rekao je za Guardian.

Nalazi tako podupiru važnost slušanja i izgovora u učenju jezika, ali ne znače da gramatika i vokabular nisu važni. Istraživanje je proučavalo sposobnost prepoznavanja zvukova i njezinu povezanost s usvajanjem izgovora, a ne ukupnu uspješnost u učenju jezika.