Među poljima suncokreta i sirka u kineskoj Unutarnjoj Mongoliji niču golemi kompleksi s imenima Huaweija, društvene platforme Kuaishou i pružatelja podatkovnih usluga VNET-a. Ulanqab se ubrzano pretvara u važno računalno središte za razvoj umjetne inteligencije, piše CNN.

Većina industrijskog parka Bayin, u kojem su podatkovni centri gusto raspoređeni, izgrađena je u samo dvije godine. Snažni vjetrovi, mnogo sunca i veliki otvoreni prostori omogućuju pristup povoljnoj električnoj energiji iz obnovljivih izvora i zemljištu.

SAD ipak ima veliku infrastrukturnu prednost. Prema Stanfordovu izvještaju AI Index za 2026., prošle je godine imao više od deset puta više podatkovnih centara od bilo koje druge zemlje. Američke tehnološke kompanije imaju i bolji pristup najnaprednijim čipovima, ključnima za razvoj AI-ja.

Gradnja mijenja život lokalnog stanovništva

Na ulazu u gradilišta u parku Bayin radnicima se skeniraju lica, kamioni neprestano dovoze materijal, a uz ograde su niknuli improvizirani štandovi s hranom i cigaretama. Dolazak građevinskih radnika donio je više posla dijelu lokalnog stanovništva u području koje se dotad uglavnom oslanjalo na poljoprivredu.

'Prije bismo samo sjedili i čekali kupce. Sada smo stalno zaposleni – preuzimamo narudžbe, radimo ovo i ono. Jedva imamo predah', rekao je CNN-u 56-godišnji Ma Rong, koji ondje već 30 godina vodi trgovinu i smještaj za goste. 'Posao nam ide mnogo bolje nego prije.'

Promjene imaju i drugu stranu. Vlasnik restorana Liu Baoping, 58, morao je napustiti prvotnu lokaciju zbog rušenja prometnice. No kaže da mu se broj gostiju udvostručio usporedno s gradnjom podatkovnih centara.

'Okoliš nije čist kao prije, ali prihodi ljudi i gospodarstvo – mnogo su bolji', rekao je.

Dok gradnja podatkovnih centara u SAD-u izaziva otpor dijela lokalnih zajednica zbog potrošnje energije i vode, stanovnici s kojima je CNN razgovarao u Ulanqabu uglavnom ističu gospodarske koristi.

Ulaganja rastu, ali čipova nedostaje

Razvoj podatkovne infrastrukture jedan je od prioriteta Pekinga, koji umjetnu inteligenciju vidi kao važan pokretač rasta u zemlji čije gospodarstvo usporava, a broj stanovnika pada. Prema službenim podacima koje prenosi CNN, AI u Kini koristi više od 700 milijuna ljudi.

Širenje njegove primjene u proizvodnji, industriji i svakodnevnom životu zahtijeva golemu računalnu snagu. Kina je u rujnu predstavila petogodišnji plan koji predviđa oko 560 milijardi dolara ulaganja u informacijsku infrastrukturu, uključujući računalne kapacitete. Riječ je o širem infrastrukturnom planu, a ne samo o ulaganjima u umjetnu inteligenciju.

Ulaganja povećavaju i tehnološke kompanije. Rhodium Group procjenjuje da će ulaganja promatranih kineskih tvrtki u AI infrastrukturu ove godine dosegnuti oko 139 milijardi dolara, približno dvostruko više nego lani. To je ipak manje od petine procijenjenih 800 milijardi dolara američkih ulaganja u podatkovne centre.

Uz financiranje, velika je prepreka dostupnost opreme. Američka izvozna ograničenja otežavaju kineskim kompanijama pristup najnaprednijim AI čipovima, uključujući određene modele Nvidije i AMD-a. Peking je ograničio i uvoz dijela manje snažnih čipova, dok domaći proizvođači nastoje nadoknaditi tehnološki zaostatak. Njihovi najnapredniji modeli još nisu dostupni u dovoljnim količinama.

'Ako pogledate ukupne troškove izgradnje podatkovnog centra, čipovi su najvažniji čimbenik, a jednostavno ih nemaju dovoljno', rekao je CNN-u Nick Corvino, istraživač organizacije Carnegie Endowment for International Peace.

Obilje struje kao kineska prednost

Kina dio tog zaostatka nastoji nadoknaditi obiljem povoljne električne energije. Dok podatkovni centri opterećuju američku elektroenergetsku mrežu, Kina ubrzano gradi nove energetske kapacitete.

Dio energije iz obnovljivih izvora pritom ostaje neiskorišten. Prema procjenama istraživačkih organizacija Centre for Research on Energy and Clean Air i Global Energy Monitor, u prvih šest mjeseci 2026. nije iskorištena količina električne energije iz vjetra i sunca usporediva s godišnjom potrošnjom Meksika.

Peking želi da podatkovni centri preuzmu dio tih viškova, osobito u ruralnim područjima na zapadu zemlje, gdje ima mnogo sunca, vjetra i zemljišta. To je cilj strategije 'Podaci s istoka, računalna obrada na zapadu', pokrenute 2022. godine. Njome je određeno osam nacionalnih računalnih središta i deset skupina podatkovnih centara.

'Kina pokušava iskoristiti iskustvo koje ima u brzoj gradnji energetske infrastrukture', rekao je Kyle Chan iz instituta Brookings. SAD, dodaje, dugo nije provodio takvo širenje mreže pa se suočava s poteškoćama u proizvodnji električne energije i priključivanju novih potrošača.

Obilje struje može pomoći i u korištenju slabijih domaćih čipova. Huawei i drugi kineski proizvođači povezuju velik broj čipova kako bi postigli računalnu snagu naprednijih sustava. Takav pristup može biti učinkovit za određene zadatke, ali troši znatno više energije.

Ni ta strategija ne rješava sve probleme. Neka zapadna računalna središta predaleko su od gusto naseljenog istoka da bi određene zadatke izvršavala potrebnom brzinom. Postoji i zabrinutost zbog projekata izgrađenih kako bi se uklopili u državne planove, bez dovoljno opreme ili korisnika koji bi opravdali ulaganje.

Ulanqab je u povoljnijem položaju: od Pekinga je udaljen oko 320 kilometara, povezan je optičkim kabelima, a u njemu ulažu velike tehnološke kompanije.

Centar koji se planira napajati izravno iz vjetroelektrana

Unutarnja Mongolija, dugo poznata kao jedan od najvećih kineskih proizvođača ugljena, posljednjih se godina pretvara i u važno središte obnovljive energije. Prema CNN-u, vjetar i sunce osiguravaju gotovo polovicu električne energije u mreži Ulanqaba.

Nekoliko kilometara od industrijskog parka Bayin kompanija Envision gradi Galaxy Campus, kompleks koji se prostire na površini većoj od 20 nogometnih igrališta. U njemu će biti smješteni poslužitelji i čipovi tehnoloških kompanija, među ostalim za obradu upita korisnika AI aplikacija.

Envision tvrdi da će više od 80 posto električne energije dolaziti izravno iz njegovih vjetroelektrana, bez prolaska kroz javnu mrežu. Energija će se pohranjivati u baterijama, a sustav napajanja prilagođavati potrebama poslužitelja.

Direktor kompleksa Ricky Zheng kaže da hladna klima smanjuje potrebu za hlađenjem te da njihov sustav kao rashladno sredstvo koristi industrijski alkohol umjesto vode. To je, prema njegovim riječima, odgovor na problem potrošnje vode koji prati dio podatkovnih centara.

Kompleks se gradi u fazama, a ukupna planirana snaga iznosi dva gigavata. Zheng tvrdi da je prva faza već potpuno rezervirana te da se grade dodatni kapaciteti za AI i usluge u oblaku. Čipove i poslužitelje nabavljaju klijenti, koji su, kaže, pri naručivanju prostora bili uvjereni da će imati dovoljno opreme.

'Projektirali smo ovo za sljedećih deset godina', rekao je Zheng. 'Morate se pripremiti za budućnost.'