Zakonom o digitalnim uslugama, koji je stupio na snagu u studenom 2022., uvedena je veća regulacija rada internetskih posrednika i platformi. Institucije EU-a isticale su da će se tim zakonom suzbiti nezakonite aktivnosti na internetu i širenje dezinformacija, dok su kritičari poručili kako se time otvara prostor za cenzuru nepoćudnog sadržaja na internetu.

Tom je legislativom Europska unija nastojala i ograničiti moć tehnoloških divova. Naime posebna su pravila uvedena za 'vrlo velike internetske platforme i tražilice' – one koje koristi više od 10 posto stanovnika EU-a, odnosno više od 45 milijuna ljudi.

Takve platforme i tražilice dužne su, između ostaloga, regulirati širenje 'dezinformacija' u suradnji s nacionalnim i europskim tijelima i uvesti veću transparentnost u pogledu oglašavanja, pogotovo onoga koje može utjecati na političke procese.

Zakon o digitalnim uslugama može imati važne posljedice za rad tehnoloških divova. Pokazuje to i Komisijino pokretanje postupka krajem travnja 2024. sa ciljem procjene je li Meta, vlasnik Facebooka i Instagrama, prekršila Zakon o digitalnim uslugama u pogledu obmanjujućeg oglašavanja i političkog sadržaja prisutnog na društvenim mrežama Mete.

Početkom ovoga tjedna je pak Europska komisija pokrenula postupak protiv Mete kako bi ispitala moguće kršenje Zakona o digitalnim uslugama u području zaštite maloljetnika.mKomisija će ispitati mogu li algoritmi Facebooka i Instagrama potaknuti stvaranje ovisnosti kod djece.

Klimatski ciljevi

Nekoliko mjeseci nakon preuzimanja dužnosti predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je u prosincu 2019. predstavila Europski zeleni plan čiji je cilj postizanje ugljične neutralnosti u Uniji do 2050. Nizom zakonodavnih prijedloga koji su poznati pod nazivom 'Spremni za 55 posto' uvršten je krajem 2021. i cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova za 55 posto u odnosu na razine emisije iz 1990.

Raniji cilj bio je 40 posto. Europski je parlament čak tražio smanjenje od 60 posto do 2030., ali su Vijeće i Komisija bili za smanjenje od 55 posto. Europski parlament i Vijeće postigli su krajem lipnja i dogovor o Europskom zakonu o klimi koji je zakonski obvezujući za sve članice EU-a.

U okviru Europskog zelenog plana najsporniji je bio za Europski parlament zakon o obnovi prirode. Taj je zakon usvojen tankom većinom od 324 glasa za, 312 protiv i 12 suzdržanih, a protiv je bio najveći klub zastupnika Europska pučka stranka.

Taj je klub zastupnika argumentirao da će posljedica zakona biti smanjenje proizvodnje hrane u Europskoj uniji. Spomenuti zakon predviđa obnovu najmanje 30 posto područja koja su u lošem stanju u kopnenim, obalnim, slatkovodnim i morskim ekosustavima do 2030., 60 posto do 2040. i 90 posto istih područja do 2050.

Ukrajina i pandemija

Za vrijeme devetog saziva Europskog parlamenta, čija je prva sjednica održana u srpnju 2019., Europsku uniju pogodila je pandemija covida-19, dok je Rusija u veljači 2022. izvršila agresiju na Ukrajinu.

Ubrzo po izbijanju pandemije covida-19 osnovan je instrument EU iduće generacije čija je svrha pomoći državama članicama u oporavku od ekonomskih i društvenih poteškoća zbog pandemije s posebnim fokusom na ulaganje u zelenu i digitalnu tranziciju.

Ukupno 806,9 milijardi eura za taj instrument namaknuto je, što je također novitet, zaduživanjem EU-a na financijskim tržištima. Sredstva iz tog instrumenta moraju se potrošiti do kraja 2026. Već 1. ožujka 2022. Europski je parlament osudio rusku agresiju na Ukrajinu, a predsjednica Roberta Metsola prva je čelnica europskih institucija koja je posjetila Kijev 1. travnja 2022.

'Ovdje sam da vam kažem da smo uz vas, i u dobrim i u teškim vremenima. Nikada vas nećemo napustiti', poručila je Metsola u obraćanju Europskom parlamentu.

Više paketa financijske pomoći Ukrajini odobrio je Europski parlament, uključujući recentni Instrument za Ukrajinu koji predviđa stabilnu financijsku potporu za obnovu Ukrajine u iznosu do 50 milijardi od 2024. do 2027. Kako bi se omogućilo to financiranje Ukrajine, Europski parlament je krajem veljače ove godine odobrio izmjene Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).

Umjetna inteligencija

Europski parlament donio je od 2020. više rezolucija o prijedlozima regulacije umjetne inteligencije. U njima se apeliralo na uspostavljanje ravnoteže između poticanja inovacija i etičkih sandarda kako bi se pojedinca zaštitilo od dometa umjetne inteligencije.

Ovoga tjedna Vijeće EU-a potvrdilo je Akt o umjetnoj inteligenciji, što je prvi takav zakon u svijetu za kojega se EU nada da bi mogao postaviti globalni standard regulacije umjetne inteligencije.

Zakon slijedi pristup 'temeljen na riziku', što znači da su pravila stroža što je veći rizik od nanošenja štete društvu. Primjerice, pod neprihvaltjiv rizik spada umjetna inteligencija koja se koristi za društveno bodovanje, prepoznavanje emocija na radnom mjestu i školi i sl.