Američki savezni sud zaključio je da Google ne mora mijenjati svoj poslovni sustav za internetsko oglašavanje iako je utvrđeno da je na tom tržištu djelovao kao monopolist. Sutkinja Leonie M. Brinkema s američkog Okružnog suda za istočni okrug Virginije naredila je kompaniji da uvede određene promjene, ali zasad nije objavljeno na koje će se konkretne mjere to odnositi. Presuda je privremeno zapečaćena da bi Google dobio priliku ukloniti osjetljive poslovne informacije.

Slučaj je pokrenulo američko Ministarstvo pravosuđa 2023. godine, za vrijeme administracije predsjednika Joea Bidena. Tužitelji su tvrdili da Google ima kontrolu nad ključnim dijelovima infrastrukture koja omogućuje prodaju internetskih oglasa. Kompanija je, prema optužbama, kontrolirala alat koji izdavačima omogućuje prodaju oglasnog prostora, tehnologiju koju oglašivači koriste za kupnju tog prostora, kao i oglasnu burzu koja povezuje dvije strane. Upravo je kombinacija tih pozicija bila u središtu antimonopolskog postupka.

Ministarstvo pravosuđa tražilo je ozbiljnije mjere, uključujući razbijanje dijela Googleova oglašivačkog poslovanja. Sud je, međutim, odlučio da takav potez zasad nije potreban.

'Zadovoljni smo što je sud odbio prijedlog Ministarstva pravosuđa da razdvoji alate koji malim poduzećima pomažu pronaći nove korisnike i rasti', izjavila je Lee-Anne Mulholland, potpredsjednica Googlea za regulatorne poslove. Odluka je pak izazvala nezadovoljstvo organizacija koje se godinama zalažu za strožu kontrolu velikih tehnoloških kompanija.

Sacha Haworth, izvršni direktor organizacije The Tech Oversight Project, smatra da je teško opravdati odluku kojom se priznaje postojanje nezakonitog monopola, a istodobno se ne poduzimaju mjere koje bi bitno promijenile položaj te kompanije, prenosi Gizmodo.

'Potrebna je gotovo olimpijska razina mentalne gimnastike da se zaključi kako Google ima nezakonit monopol, a zatim odluči ne učiniti ništa', rekao je Haworth.

Prema njegovim riječima, velike tehnološke kompanije i dalje otežavaju manjim i novim poduzećima ulazak na tržište te smatra da bi im antimonopolski zakoni trebali ograničiti koristi koje ostvaruju zahvaljujući dominantnom položaju, a ne omogućiti da ih zadrže.

Ovaj slučaj nije jedini veliki antimonopolski spor koji Google vodi u Sjedinjenim Državama. U drugom postupku, koji je 2024. godine vodio sudac Amit Mehta, također je proglašen kompanijom koja je koristila monopolističke taktike na tržištu internetskog pretraživanja. Ni u tom slučaju sud nije naredio najradikalniju mjeru koju su tužitelji tražili, a među prijedlozima je bila i prisilna prodaja preglednika Chrome.

Brinkema je pritom naglasila važnost uloge Kongresa u oblikovanju politike tržišnog natjecanja. Kritičari, međutim, tvrde da postojeći zakoni već daju sudovima dovoljno ovlasti za odlučnije djelovanje protiv monopola. Odluka tako ostavlja Google u snažnom položaju na tržištu digitalnog oglašavanja, uz obvezu da promijeni određene poslovne prakse. Koliko će te promjene doista utjecati na način na koji funkcionira Googleov oglašivački sustav, bit će poznato nakon objave detalja sudske odluke.