Potpuna pomrčina Mjeseca posljednji se put na zimski solsticij, odnosno najkraći dan u godini, dogodila 21. prosinca davne 1638. godine, pa je ovogodišnji početak zime bio najmračniji u gotovo 400 godina.

Pomrčina Mjeseca događa se kada se Sunce, Zemlja i Mjesec poravnaju tako da se Mjesec nađe u stožastoj sjeni svog matičnog planeta. No unatoč tome što uđe u sjenu, Mjesec ne postaje potpuno taman jer prima dio svjetlosti iz Zemljine atmosfere. Najveći dio tih zraka obično je u crvenom dijelu spektra. Naime, plavi dio se rasprši u atmosferi i nebu daje plavu boju, a dobar dio crvenog nastavlja put prema Mjesecu koji stoga sa Zemlje izgleda crven, bakren pa čak i smeđ.

Zimski solsticij i inače pada na najkraći i time najtamniji dan u godini, a danas ga je dodatno zatamnila potpuna pomrčina Mjeseca koja je trajala dulje od sat vremena.

Iz Hrvatske se pomrčina, nažalost, vidjela samo kao djelomična.

Boju Mjeseca tijekom pomrčine određuju dva čimbenika. Prvi je dubina ulaska našeg satelita u sjenu – umbru. Naime, središte umbre mnogo je tamnije od njezinih rubova. Drugi je stanje Zemljine atmosfere. Ako je zrak jako čist, pomrčina je svijetla, međutim, ako su vulkanske erupcije zagadile stratosferu, pomrčina može biti tamno crvena, sivkasta pa čak i krvavo crna.

Kiša meteora

Kada govorimo o kiši meteora u prosincu, obično mislimo na Geminide koji su nedavno priredili spektakl i nad Hrvatskom. Međutim, 22. i 23. u mjesecu svoj maksimum dostiže i roj meteora koji su nazvani Ursidi, jer se čini da stižu iz zviježđa Malog medvjeda - Ursa Minor. Njih je obično teško vidjeti, jer je u to vrijeme Mjesec pun, no ovogodišnja potpuna pomrčina pružila je rijetku priliku da ih se, barem nakratko, promatra u punom sjaju. Ursidi su čestice koje stvara komet Tuttle.

Sljedeća potpuna pomrčina Mjeseca na zimski solsticij moći će se vidjeti tek 21. prosinca 2094. godine.