Osjećate li se da ste na rubu pucanja i vječno pod stresom? Ako da, niste sami, s obzirom da je stres nazvan zdravstvenom epidemijom 21. stoljeća. Ali jeste li se ikada zapitali što sav taj stres znači za vaš krvni tlak?

Odgovor je, kako se pokazuje, složeniji nego što to izgleda na prvi pogled, a prema riječima američkog kardiologa dr. Lukea Laffina stres itekako generira podizanje krvnog tlaka, piše health.clevelandclinic.org.

Podiže li stres krvni tlak?

Stresni trenuci mogu potpuno dignuti vaš krvni tlak u nebo. I vi ste toga svjesni, jer vam srce jače lupa zbog reakcije organizma 'bori se ili bježi'.

'Ako smo u stresnoj situaciji, normalan je fiziološki odgovor povećanje krvnog tlaka. Ali vaše tijelo može podnijeti ovakve akutne promjene krvnog tlaka prilično dobro', objašnjava on.

I kada neposredni stresor nestane, vaš krvni tlak trebao bi se vratiti na uobičajenu razinu.

Naravno, sav se stres ne odjavljuje kao da 'radi u smjenama'. Kronični stres ima tendenciju zadržavanja – i to može pridonijeti dugom popisu fizičkih simptoma, uključujući visoki krvni tlak (hipertenziju). Istraživači ne znaju mnogo o direktnim učincima dugotrajnog stresa na krvni tlak. Ali znaju da stres može utjecati na životne navike i povećati rizik od srčanih bolesti i drugih kroničnih zdravstvenih problema.

'Stres sam po sebi ne uzrokuje nužno trajno povećanje krvnog tlaka. Ali često utječe na čimbenike načina života, što apsolutno može pridonijeti dugotrajnom povećanju krvnog tlaka', kaže dr. Laffin.

Kada ste kronično pod stresom, možete upasti u navike koje mogu dovesti do višeg krvnog tlaka i povećati rizik od srčanih bolesti. To uključuje premalo, previše ili loše spavanje, manje vježbanja, nezdrave prehrambene izbore, pušenje i konzumiranje alkohola.

Stručnjaci ističu i kako može biti teško uočiti kada akutni stres prelazi u kronični stres. Ali naizgled 'privremeni' stresori koji traju tjednima mogu se pretvoriti u kronične stresore koje treba riješiti radi zdravlja vašeg srca.

'Ono što nas stvarno brine je kronično povećan krvni tlak', navodi dr. Laffin.

Može li smanjenje stresa sniziti vaš krvni tlak?

Pronalaženje načina za bolje upravljanje stresom može pomoći sprječavanju porasta krvnog tlaka i zadržavanja na povišenim razinami, ističe dr. Laffin. On predlaže usredotočavanje na kondiciju, dovoljno spavanja, minimiziranje stresora, usvajanje prehrane zdrave za srce i tehnike smirivanja.

Usredotočavanje na kondiciju znači redovito vježbanje koje je odličan način da se osjećate bolje, smanjite razine stresa i bolje prilagodite teškim situacijama. Pozitivni učinci vježbanja na zdravlje srca također su važni za vaš krvni tlak. Dovoljno spavanja podrazumijeva da količina i kvaliteta vašeg sna budu važni za vaš krvni tlak. 'Za stabilan krvni tlak trebate oko šest do osam sati neprekidnog sna noću', savjetuje dr. Laffin.

Minimiziranje stresora zahtijeva pozabavljanje njihovim uzrocima. Naravno, to može biti lakše reći nego učiniti kada stresori uključuju vaš posao ili obitelj. U tim slučajevima dodatni koraci, poput terapije, mogu vam pomoći pronaći strategije nošenja.

Usvajanje prehrane zdrave za srce znači izbjegavanje namirnica bogatih natrijem i zasićenim mastima koje mogu povećati krvni tlak čak i prije nego što dodate stres u kombinaciju. Prihvaćanje mediteranske prehrane i konzumacija više namirnica bogatih antioksidansima može pomoći održavanju niskog krvnog tlaka.

Tehnike smirivanja uključuju različite oblike meditacije koji mogu pomoći smiriti um i 'ukrotiti' stres. Postoje dokazi da smanjivanje stresa temeljeno na svjesnosti može sniziti krvni tlak u roku od nekoliko mjeseci. Lijekovi poput beta-blokatora također mogu biti opcija ako se čini da stres gura krvni tlak u opasne zone. Antihipertenzivi također mogu pomoći sniziti visoki krvni tlak.

'Ali upravljanje hipertenzijom povezanom sa stresom obično se svodi na način života. Prehrana, vježbanje, san – to su svi čimbenici koji igraju veliku ulogu u održavanju zdravlja vašeg srca', pojašnjava dr. Laffin.