ZIMSKO RAČUNANJE VREMENA

Pomaknuo se sat: Evo zašto biste narednih dana trebali pripaziti na zdravlje

29.10.2017 u 06:39

Bionic
Reading

Od sinoć vrijedi zimsko računanje vremena, a iako se mnogi raduju zbog dodatnih sat vremena sna, promjena vremena može ozbiljno utjecati na naš bioritam, raspoloženje i kardiovaskularno zdravlje

U noći sa subote na nedjelju kazaljke su s 3 pomaknute na 2 sata, čime je završilo ljetno, a započelo zimsko računanje vremena. Sat se u svijetu prvenstveno pomiče zbog uštede energije te radi lakšeg izvršavanja svakodnevnih poslovnih obaveza i normalnog funkcioniranja ljudi. No koliko je ta promjena zapravo zdrava za naš organizam?

Brojna su istraživanja pokazala kako je promjena vremena uzrokovana pomicanjem sata u ožujku i listopadu povezana s tjelesnim i psihičkim tegobama.

Duže ćemo spavati

Istraživanje objavljeno u Chronobiology Internationalu koje je ispitivalo utjecaj prelaska na ljetno i zimsko računanje vremena pokazalo je da je rizik od pobačaja za žene koje su se podvrgnule umjetnoj oplodnji puno veći u razdoblju unutar 21 dana od početka ljetnog računanja vremena u odnosu na oplodnju u ostatku godine.

Zanimljivo je da istraživanje nije pokazalo nikakvu povezanost između povećanog rizika od pobačaja i prelaska na zimsko računanje vremena. Razlog zbog kojeg zimski sat manje utječe na zdravlje je taj što prelaskom na zimsko vrijeme ne gubimo, već dobivamo sat vremena sna.

Mogli biste osjećati glavobolju

Većina jedva dočeka dodatni sat sna i priliku da se naspava. Kako naše tijelo funkcionira na principu svjetlo-mrak, tijekom noći luči melatonin, hormon koji je povezan sa svim drugim fiziološkim procesima. Kada se on poremeti, poremeti se i zdravlje, a to se rjeđe događa u listopadu negoli u ožujku, kad ostajemo bez sat vremena sna.

Ipak, svaka promjena, pa i ona koja se na prvi pogled čini kao pozitivna, utječe na naš bioritam i potrebno je određeno vrijeme da se tijelo privikne na promjenu. Kod osoba koje pate od vrste glavobolje cluster, rijetkog, ali iznimno bolnog poremećaja, zabilježene su pojačane glavobolje tijekom dvije godišnje promjene vremena u ožujku i listopadu.

Povećan broj srčanih i moždanih udara

Dokazano je kako pomicanje sata ima izrazito negativan učinak na kardiovaskularno zdravlje. Preliminarnim istraživanjima predstavljenim na godišnjoj konvenciji neurologa u SAD-u 2016. utvrdilo se kako se stopa rizika od moždanog udara u Finskoj povećala za osam posto tijekom prva dva dana od početka prelaska na ljetno računanje vremena u odnosu na dva tjedna prije i nakon pomicanja sata, a isti rezultati zabilježeni su i kasnije u listopadu.

Starije osobe te osobe koje boluju od karcinoma imaju najveći rizik od kardiovaskularnih oboljenja tijekom tog ranjivog razdoblja. Poremećen san može doprinijeti povišenom krvnom tlaku i lošem mentalnom zdravlju, a oba simptoma predstavljaju glavne uzročnike srčanog i moždanog udara.

Budite oprezni u prometu

Iako ćemo se u narednim danima konačno dobro naspavati, budite oprezni u prometu. Američki znanstvenici zaključili su kako se u mjesec dana nakon zadnje nedjelje u listopadu događa veći broj prometnih nesreća nego ostalih mjeseci u godini.

Razlog za to mogao bi biti poremećen bioritam, jer jednako kao što na naš organizam nepovoljno utječe manjak sna, isti efekt izaziva duže vrijeme spavanja od onog na koje smo navikli ljetnih mjeseci. Kao posljedica toga možemo se osjećati malaksalo i pospano te osjećati manjak koncentracije, baš kao kada pretjeramo sa spavanjem vikendom.

Problemi s kilogramima

Za razliku od ljetnih mjeseci, kada dan traje sve do 21 sat, prelaskom na zimsko računanje vremena mrak pada već u 17 sati, zbog čega se osjećamo umornije i imamo manjak energije, kao posljedicu preranog lučenja melatonina. Zbog toga smo puno manje fizički aktivni, a to utječe i na probleme s kilogramima.

Narušeno mentalno zdravlje

Kraći dani koji nas očekuju prelaskom na zimsko računanje vremena utječu i na raspoloženje. Kod čak 1,6 milijuna ljudi u svijetu zabilježena je sezonska depresija ili takozvani sezonski afektivni poremećaj koji se javlja tijekom jesenskih i zimskih mjeseci, a osim pada energije, najčešći simptomi su loše raspoloženje i neraspoloženost za kontakt s ljudima.

Kao posljedica promjene sata, kraćih dana i dužih noći te samim time i manje izloženosti Sunčevoj svjetlosti, dolazi do poremećenog lučenja melatonina, hormona koji se izlučuje kada padne mrak, i serotonina, jednog od hormona sreće, zbog čega se pojedine osobe mogu osjećati depresivno.