1. Ne postavljajte sami sebi dijagnozu

Iako je pohvalno brinuti se o zdravlju i informirati se, dolazak liječniku s gotovom dijagnozom umjesto s opisom simptoma stvara problem. Kada pacijent nastupi s pretpostavkom o kojoj je bolesti riječ, to može navesti liječnika na pogrešan trag i usmjeriti ga na nepotrebne pretrage, dok se pravi uzrok problema previdi. Umjesto izgovaranja medicinskih pojmova koje ste pročitali na internetu, detaljno opišite što točno osjećate: kada su simptomi počeli, kako se mijenjaju i jeste li primijetili određeni obrazac.

2. Ne dolazite na pregled nespremni

Vrijeme u ordinaciji brzo curi, a ako nemate pripremljene osnovne podatke, dragocjene minute otići će na prisjećanje. Uvijek imajte sa sobom (na papiru ili u mobitelu) popis lijekova koje uzimate, poznate alergije, popis ranijih zahvata ili operacija te ranije dijagnoze. Ako imate više tegoba, zapišite ih i odredite prioritete jer u jednom posjetu često ima vremena samo za jednu do dvije ključne teme.

3. Nemojte umanjivati svoje simptome

Mnogi pacijenti iz straha, srama ili želje da ne ispadnu naporni umanjuju jačinu boli ili učestalost tegoba. Ako kažete da vas 'samo malo probada' dok zapravo trpite ozbiljnu bol koja vas ometa u svakodnevici, liječnik može podcijeniti ozbiljnost stanja. To može dovesti do propuštanja ranih znakova infekcija, srčanih ili neuroloških problema. Budite potpuno iskreni i otvoreni od prve sekunde.

4. Ne čuvajte glavni problem za kvaku na vratima

U medicini je dobro poznat takozvani 'fenomen kvake na vratima', situacija u kojoj pacijent svoj najveći i najvažniji strah izgovori u trenutku kada liječnik već hvata kvaku i sprema se izaći. Odgađanje teških tema ljudska je reakcija, no u ordinaciji radi protiv vas. Liječnik na kraju pregleda više nema vremena za detaljnu obradu. Ono što vas najviše muči izgovorite odmah u prve dvije minute razgovora.

5. Nemojte biti nepristojni prema osoblju

Zdravstveni problemi izazivaju tjeskobu i stres, no iskaljivanje nervoze na medicinskim sestrama, tehničarima ili administratorima stvara nepotrebnu napetost. Ljubazan pristup i poštovanje olakšavaju komunikaciju i ubrzavaju rješavanje administrativnih i zdravstvenih koraka. Čak i kada ste frustrirani čekanjem, smiren ton učinit će razliku.

6. Ne prepuštajte drugima da govore umjesto vas

Pratnja člana obitelji može biti korisna, posebno ako ste pod stresom, imate jezičnu barijeru ili probleme s pamćenjem. No, kad god je to moguće, govorite sami za sebe. Iako imaju najbolje namjere, bližnji ne mogu točno opisati osjećaj, intenzitet ili karakteristike vaših simptoma. Pratnja je najkorisnija kada vodi bilješke, pomaže vam u prisjećanju detalja ili postavlja dodatna pitanja.

7. Pazite kome iznosite ključne medicinske detalje

U većim ordinacijama i poliklinikama radi više zdravstvenih djelatnika - od laboratorijskih tehničara do medicinskih sestara. Ponekad pacijenti povjere ključne simptome nekome tko ih ne unosi u liječnički karton niti donosi odluke o terapiji. Ako niste sigurni s kime razgovarate, slobodno pitajte: 'Trebam li o ovome razgovarati s vama ili ću to proći s liječnikom?'.

8. Ne napuštajte ordinaciju ako vam nisu jasni idući koraci

Nerazumijevanje plana liječenja čest je razlog zastoja u terapiji. Primjerice, ako vam je liječnik preporučio rendgen ili specijalistički pregled, a niste shvatili morate li se naručiti sami ili vas naručuje ordinacija, izgubit ćete tjedne. Prije izlaska slobodno zatražite pisane upute ili ponovite liječniku plan vlastitim riječima kako biste bili sigurni da ste se potpuno razumjeli.