O TOME SE NE NE PRIČA

Masti nisu glavni krivac za epidemiju pretilosti

12.05.2014 u 12:03

Bionic
Reading

Iako se za pretilost najčešće okrivljuju masti, novi film 'Fed Up' upozorava kako je glavni krivac za pretilost šećer. Istraživanja pokazuju kako 80 posto od 600 tisuća proizvoda u SAD-u sadrži dodane šećere, a u filmu se predviđa da će do 2050. godine, ukoliko se ne poduzmu određene mjere, trećina odraslih patiti od dijabetesa. Zbog svega toga doktor David Kessler navodi kako je upravo šećer jedna od najvećih zdravstvenih epidemija ovoga doba

Film 'Fed Up' objavljen ovoga tjedna u SAD-u tvrdi kako je glavni krivac za epidemijski problem pretilosti šećer, a znanstvenici u filmu predviđaju kako će čak 95 posto Amerikanaca u iduća dva desetljeća biti pretilo ukoliko se ne poduzmu konstruktivne mjere i ne uklone dodani šećeri koji se nalaze u svakodnevnim namirnicama.

Producent Laurie Davies, koji je 2006. producirao i film 'Inconvenient Truth' u kojemu su proučavani najveći mitovi globalnog zatopljenja, upozorava kako će do 2050. godine trećina odraslih osoba imati dijabetes s obzirom da ljudski mozak sve više postaje ovisan o šećeru.

Jedan od sugovornika u filmu, doktor Mark Hyman, predsjednik Instituta za funkcionalnu medicinu, kaže kako je šećer temeljni problem o kojemu nitko ne govori te upozorava kako ljudi dobivaju poruku da su sami krivi za pretilost. Doktor David Kessler, bivši povjerenik FDA, predviđa kako će pretilost uzrokovana šećerom rezultirati jednom od najvećih javnih zdravstvenih epidemija današnjeg doba.

Komentare znanstvenika potaknulo je istraživanje objavljeno u filmu koje je pokazalo da od 600 tisuća namirnica u SAD-u čak 80 posto sadrži dodani šećer. U filmu se također tvrdi kako lanci brze prehrane te proizvođači prerađene hrane dodaju više šećera u hranu s niskim udjelom masnoća kako bi ju učinili ukusnijom. No istina koliko to može biti štetno za zdravlje je skrivena oznakama na ambalaži navodno zdrave hrane jer se proizvođači moraju oslanjati na šećer prilikom proizvodnje hrane.

U filmu se tvrdi kako pretilost pokreće reakcija ljudskoga mozga na šećer. Naime, ljudski mozak na šećer reagira u jednakoj mjeri kao na kokain i heroin, što znači da ljudi koji nesvjesno jedu šećer u konačnici postaju ovisni o njemu. Prema navodima u filmu, rana pojava dijabetesa, stanja koje se povezuje s konzumacijom šećera od šećerne trske i kukuruznog sirupa, do 2050. javljat će se kod svakog trećeg Amerikanca.

Ideja da šećer, a ne masti uzrokuje pretilost i dijabetes dobiva podršku od strane zdravstvenih i prehrambenih stručnjaka u posljednjih nekoliko godina. Tako je savez liječnika u siječnju šećer opisao kao 'novi duhan' te ga okrivio za niz zdravstvenih problema i preranu smrtnost.

Mark Bittman, kolumnist New York Timesa, podržava ovu tvrdnju te u filmu navodi kako se proizvođači brze hrane danas ponašaju kao duhanske tvrtke prije 30 godina. Znanstvenici kažu i kako se djelovanjem pretjerane konzumacije šećera bolesti koje se obično pojavljuju u pretilih ljudi javljaju i kod onih prosječne težine. Međutim, napori u zaustavljanju industrije šećera zasada nisu polučili veći uspjeh. Stručnjaci zagovaraju stavljanje zdravstvenih upozorenja na određene namirnice te za ravnopravno vrijeme reklamiranja svježeg voća i povrća, a također žele i dobrovoljne sporazume o smanjenju količine šećera.

Kako se navodi, problem je posebno izražen u namirnicama sa smanjenim udjelom masti kao što su jogurt, gazirana pića i namazi, u kojima je prirodni šećer zamijenjen supstitutima šećera.

Međutim drugi dio vodećih znanstvenika tvrdi kako još uvijek ne postoji dovoljno dokaza da šećer ima negativne učinke.

Uzrokuje li šećer pretilost?
Fruktoza se nalazi u voću, saharozi (stolnom šećeru) i u visoko fruktuznom kukuruznom sirupu. Fruktoza je jednostavan šećer i slađa je od glukoze. Saharoza (šećer koji obično dodajemo u hranu) napravljen je od 50 posto fruktoze i 50 posto glukoze. Visoko fruktozno kukuruzni sirup sadrži više fruktoze nego saharoze, a vrlo često se koristi u prehrambenoj industriji u SAD-u jer je slađi i jeftiniji. Iz razloga što uzrokuje manji skok šećera u krvi za razliku od saharoze ili glukoze, te ima niži glikemijski indeks, proizvođačima je dozvoljeno fruktozu navoditi kao 'zdraviju'. No neki znanstvenici navode kako je problem s fruktozom dvojak.

Prvo, ne postoji hormon koji bi uklonio fruktozu iz krvotoka (za razliku od šećera, koji stimulira proizvodnju inzulina), pa se razgradnja prebacuje na jetru. Kada dođe do pretjerane količine fruktoze u jetri, povećavaju se šanse za razvoj inzulinske rezistencije, što pak dovodi do dijabetesa, otvrdnuća arterija i bolesti srca. Drugo, fruktoza potiskuje hormon leptin, koji mozgu odašilje signal kada smo siti. Drugim riječima, na ovaj način se omogućuje pretjerana konzumacija, daleko veća od potrebne. Prošlogodišnja američka studija na Sveučilištu u Kaliforniji otkrila je kako za svakih 150 dodanih kalorija šećera svakoga dana prevalencija dijabetesa u zemlji raste za jedan posto u populaciji.