Uz atraktivne podvodne grebene, zidove i spilje te jedinstvene biljne i životinjske vrste, diljem istočne obale Jadrana mogu se pronaći zanimljiva podvodna arheološka nalazišta i olupine brodova potonulih od antike do modernih dana.

Podvodne pomorske staze

Kako bi se ronjenje dodatno populariziralo i približilo najmlađima, uoči ove turističke sezone počele su se otvarati poučne podvodne staze na kojim se mogu steći prva ronilačka iskustva, ali i ponešto naučiti o moru i njegovim ljepotama.

Tako je u uvali Sv. Andrija između Tisnog i Jezera u akvatoriju Murterskoga kanala postavljena poučna staza sa sedam bova pričvršćenih za dno s info pločama o morskoj flori i fauni, utjecaju čovjeka, ali i ugroženosti morskih vrsta. Za razgledavanje poučnih ploča dovoljno je zaroniti na svega pola metra, a neiskusnima su pritom od pomoći i rukohvati na bovama za koje se mogu primiti. Inače, lokalitet u uvali Sv. Andrije zaštićen je kao dio Nacionalne ekološke mreže, a projekt koji bi se mogao proširiti na sve plaže s očuvanim podmorjem i čistim morem financiran je 'europskim' novcem.

Zanimljiva poučna staza na kojoj se mogu upoznati očuvane prirodne i arheološke vrijednosti otvorena je na Brijunima, otočnom nacionalnom parku uz obalu Istre. Staza duga oko 500 metara nije zahtjevna i namijenjena je posjetiteljima svih uzrasta koji znaju plivati i koristiti se maskom i disalicom. Obilazak traje 45 minuta i obuhvaća plivanje i podvodno razgledavanje na malim dubinama uz audio vodič i edukacijske ploče na doživljajnim točkama, ističu u NP Brijuni.

Najzanimljiviji dio svakako je hidroarheološki lokalitet antičke vile iz 1. stoljeća koji se zbog podizanja razine mora nalazi pod vodom. Među zaštićenim životinjskim vrstama ovdje možete pronaći endemsku školjku plemenitu perisku te razne druge vrste riba, trpova, ježinaca, algi, morskih spužvi, rakova i školjkaša. Posebnost su i posebne disalice s ugrađenim prijemnikom, preko kojega ronioci u moru, uz glazbenu podlogu, slušaju stručno vodstvo s kopna.

Ako želite nakon prvih ronilačkih koraka učiniti nešto korisno za more, nakon obuke u jednom od brojnih ronilačkih centara, pridružite se akcijama čišćenja podmorja na kojima se svake godine našim roniocima pridružuju i mnogi ekološki osviješteni stranci.

Najboljih 10 lokacija

Na internetskoj stranici www.ronjenjehrvatska.com iza koje stoji svjetski priznati autor dokumentaraca te podvodni fotograf i snimatelj Miro Andrić, detaljno se opisuje čak 116 izabranih lokacija, kao i u Andrićevoj knjizi 'Ronjenje u Hrvatskoj'.

U prvih deset svrstani su lokaliteti duž cijele obale, a prvi je uvjerljivo najveća turistička podvodna atrakcija – olupina broda 'Baron Gautsch' koji je u kolovozu 1914. udario u minu postavljenu na ulazu u rovinjsku luku. Nekadašnji ponos austrougarske civilne mornarice dug 84,5 i širok 11,8 metara može se vidjeti već na 28 metara dubine, gdje se nalazi gornja paluba, a brod leži uspravno na pjeskovitom dnu na dubini od 40 metara.

Na krajnjem hrvatskom jugu, nedaleko Prevlake, nalazi se olupina krstarice 'Kaiser Franz Joseph', također uvrštena u TOP 10 lokacija. Riječ je o vojnom brodu potonulom u oluji u listopadu 1919. dok je bio usidren pun oružja i eksploziva. I nakon 90 godina na pramcu broda, u blizini sidra, još uvijek se nalazi nešto eksploziva.

Među najljepšim lokacijama u južnom dijelu Jadrana navedeni su i otočić Mrkanjac kraj Cavtata čiji raznobojni podvodni zidovi skrivaju bogat biljni i životinjski svijet, podmorje oko rta Lenge na Mljetu te strme podvodne litice otočića Bijelac u blizini Lastova.

Na srednjem Jadranu izdvojene su Vrulja kod Brela gdje se krška rijeka Cetina kao ponornica u jednom dijelu spaja s morem. Mjesto je poznato po liticama što se obrušavaju dublje od 100 metara te slatkoj vodi koja izvire iz podmorskih izvora.

Nedaleko od Hvara, u arhipelagu Paklinskih otoka, među najljepšima je podmorje otočića Vodnjaka, s kamenim obeliskom koji se zbog oblika naziva Kampanel, a isto ime nosi i lokacija na Saliju jer također podsjeća na zvonik.

Otok Premuda, najzapadniji otok zadarskoga arhipelaga, skriva sustav spilja koji nazivaju Katedrala jer je nadsvođen šupljikavom kamenom kupolom kroz koju prodire tirkizno plava svjetlost. Ispred istočne obale otoka Cresa nalaze se Veli i Mali Ćutin čije je podmorje zaštićeno i često ga istražuju znanstvenici zbog podvodnog zida koji pada više od 50 metara.