Domaćoj javnosti Branko Roglić prvenstveno je poznat kao vlasnik vodeće distributerske tvrtke u regiji, čiji se poslovi protežu od Ljubljane do Moldavije. Manje poznato je da Roglić spada u vrh domaćih kolekcionara umjetnina te da u svojoj zbirci među 500 djela čuva radove najznačajnijih hrvatskih autora poput Bukovca, Kraljevića, Babića, Tartaglie, Stančića, Medovića, Džamonje, Meštrovića, Crnčića i Murtića.

Nema djela Josipa Račića, što ističe kao svoj najveću kolekcionarsku želju.

'Tako sam tražio i Stančića, dugo nije bilo ništa, a onda su se odjednom pojavile četiri slike', opisao je Roglić. Bez razmišljanja reći će da mu je najdraža 'Gradska kavana' Antuna Motike iz 1942, izložena i u galeriji Laval Nugent među osamdesetak umjetnina koje je za izložbu 'Izbor iz zbirke Vjeke i Branka Roglića' odabrao njegov prijatelj Igor Zidić i Robert Kavazović, direktor galerije.

Izložene su i slike slovenskih autora, čime, priča Igor Zidić, vlasnik zbirke pokazuje poslovno korektnu logiku kupujući umjetnine autora iz zemalja u kojima razvija svoja tržišta. To je prepoznao i veleposlanik Slovenije u RH Milan Orožen Adamič, koji je u neformalnom pozdravnom govoru, jer uskoro odlazi s diplomatske funkcije u Hrvatskoj, apelirao na razvijanje dobrosusjedskih odnosa.

Od lani počasni slovenski konzul u Hrvatskoj, Roglić je itekako svjestan veze politike, posla i svoje strasti prema umjetninama, pa je na otvaranju izložbe među više od sto uzvanika posebno pozdravio menadžere svojih tvrtki, kako je rekao, također zaslužne za umjetnine koje posjeduje. Roglić je i mecena koji donira mlade umjetnike, a uz njegovu financijsku pomoć razvijali su se kipar Kuzma Kovačić i slikar Hari Ivančić.

'Sretan sam što je izložba otvorena jer sam nakon gotovo cijelog radnog vijeka izašao u javnost sa svojom zbirkom', rekao je Roglić koji je posuđivanjem dijela zbirke podržao otvaranje nove galerije koja je svojevrsni hommage projektu 'Muzeja Nugent' grofa Lavala Nugenta, opsjednutog starinama i poviješću. Nugentov muzej otvoren je 1843, a sadržavao je brojne antičke skulpture, numizmatičku zbirku, dokumente i predmete vezane uz Frankopane i 1.500 starogrčkih vaza – sve to kasnije je, nakon što je Nugentov projekt propao, postalo temeljem današnjeg zagrebačkog Arheološkog muzeja i Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja u Rijeci.

Zanimljivo je da je novootvorena galerija smještena u Opatičkoj ulici u zgradi koje je vlasnik nekad bio i Nugentov sin Artur. Zgrada je danas obnovljena i proglašena je kulturnim dobrom.

Neven Fintić, zamjenik direktora galerije, za proljeće je najavio izložbu grafika Pabla Picassa, a potom i retrospektive hrvatskih umjetnika. U Zagrebu pod istim imenom planiraju otvoriti i izložbeni salon antiknog namještaja, aukcijsku kuću te prvi privatni restauratorski ured za umjetnine i antikvitete.