HENRYK SIEMIRADZKI

Radovi istaknutog poljskog slikara u Modernoj galeriji

  • Autor: V.I./Hina
  • Zadnja izmjena 20.10.2016 23:37
  • Objavljeno 20.10.2016 u 23:37
Pejzaž s likovima iz antike

Pejzaž s likovima iz antike

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Henryk Siemiradzki/Moderna galerija

U sklopu ciklusa 'U fokusu' Moderne galerije, kojim se ukazuje na posebno važna, ali nedovoljno poznata djela iz galerijskog fundusa, u četvrtak će se javnosti predstaviti tri galerijske slike Henryka Siemiradzkog, jednog od najvažnijih poljskih slikara 19. stoljeća.

Moderna galerija posjeduje i predstavit će tri studije Siemiradzkog nastale tijekom njegova boravaka u rimskoj Campagni i napuljskoj okolici.

To su uljena studija 'Krajolik iz rimske Campagne' iz 1874., 'Studija ženske glave (Talijanka)', tipični idealizirani prikaz žene iz iste godine te 'Pejzaž s likovima iz antike' iz 1877., jedina galerijska slika Henryka Siemiradzkog koja je potpisana, datirana i ubicirana.

'Iako nije riječ o reprezentativnim radovima po kojima je poznat, riječ je o radovima koja su važna u smislu metode rada, ali i naznaka modernijeg poimanja slikarstva unutar jednog izrazito akademskog opusa', ustvrdila je u najavi izložbe Dajana Vlaisavljević, autorica izložbe, voditeljica Zbirke slikarstva 19. stoljeća i Zbirke stranih majstora.

Po njezinim riječima, taj izbor otškrinuo je domaćoj publici vrata prema upoznavanju djelića njegova opusa, a njima se i kontekstualiziraju i opuse hrvatskih slikara Ferde Quiquereza i Ise Kršnjavog.

Vlaisavljević je ocijenila kako su te slike važne i kao kontekst i pokazatelj opće tendencije tadašnjih umjetnika,kojima su djelomično pripadali i naši slikari školovani na minhenskoj Akademiji.

Henryk Siemiradzki (1843.-1902.) jedan je od poznatijih poljskih slikara figuralnih kompozicija s temama iz starorimske povijesti te biblijskih i mitoloških motiva.

Osim slikama na kojima je prenio atmosferu talijanskog pejzaža, bio je zapažen i po malim pejzažima u plein-airu koje karakterizira neposrednost doživljaja. Narodni muzej u Krakovu posjeduje zbirku znatnog broja takvih studija, skica, grafika i fotografija, koje ga pokazuju kao autora slobodnijeg likovna poimanja i izraza.  

Siemiradzki je još za života stekao izuzetnu slavu i brojne počasti, primjerice njegov je atelijer posjetila talijanska kraljica Margareta i princ Pavle, brat ruskog cara, bio je počasni član brojnih akademija, a radovi su mu predstavljani kao velike umjetničke atrakcije po najvažnijim gradovima Europe.  

Ipak, neki su kritizirali kako je riječ o ispraznoj vještini slikanja u funkciji postizanja luminističkih efekata, pa se stavovi o njemu dijametralno mijenjaju već u osamdesetim godinama 19. stoljeća, u vrijeme promjene shvaćanja umjetničkog koncepta. Nakon smrti bio je potpuno zaboravljen čak i u Poljskoj, a tek se u novije vrijeme njegovo djelo revalorizira. 

Siemiradzkog i hrvatsku povijest umjetnosti vežu domaći slikari 19. stoljeća koji su među prvima pohađali minhensku Akademiju - Ferdo Quiquerez ga je upoznao još u Muenchenu, a prijateljstvo su produbili u Italiji, dok o tome kako se upoznao i radio u Siemiradzkovu atelijeru Kršnjavi piše u svom 'Autonekrologu', pišući o sebi u trećem licu. 

Izložba u Modernoj galeriji može se razgledati do 4. prosinca.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi