Izložba 'Bauhaus - umrežavanje ideja i prakse (BAUNET)', koja s više od tri stotine slika, grafika, maketa, nacrta, fotografija namještaja i dokumentacije svjedoči o snažnom utjecaju te prestižne škole na ovdašnje prostore, otvorena je u subotu u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti
Na tom jednom od središnjih događaja višegodišnjeg europskog istraživačkog projekta predstavljeni su opusi umjetnika, arhitekata i dizajnera iz Hrvatske i regije, nekadašnjih studenata Bauhausa (Otti Berger, Gustav Bohutinsky, Ivana Tomljenović Meller, August Černigoj, Selman Selmanagić) te radovi njihovih slavnih profesora, Marcela Breuera, Vasilija Kandinskog, Paula Kleea, Hannesa Meyera, Laszla Moholy-Nagya, Oskara Schlemmera.
Bauhaus je fenomen koji nas intrigira već skoro stotinu godina, a zahvaljujući inovativnim pedagoškim praksama i ideji objedinjavanja arhitekture i dizajna na nov način primjeren modernom čovjeku stekao je naziv najutjecajnije arhitektonske škole svih vremena', rekla je Snježana Pintarić, ravnateljica MSU-a.
Vesna Meštrić, kustosica izložbe, podsjetila je da je na tom zahtjevnom projektu radilo više od 30 stručnjaka, a predmet istraživanja nisu bili samo opusi studenata koji su se školovali na toj školi, već i poseban koncept i metodologija njezina rada te utjecaj na poslijeratnu umjetnost s naglaskom na grupu EXAT 51, arhitektonsku praksu Huberta Hoffmanna i ljubljanski Smjer B.
Otvorivši izložbu zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Vesna Kusin ustvrdila je kako, uz izložbe Rodina u Umjetničkom paviljonu i Bollea u Umjetničkom paviljonu, izložba o Bauhausu prikazuje Zagreb kao kulturno i europsko središte, a te tri izložbe najbolji su okvir za njegovu kandidaturu za europsku prijestolnicu kulture.
U skladu s bauhausovskom tradicijom da se svake jeseni organizira povorka zmajeva, za otvaranje zagrebačke izložbe priređen je sličan događaj, a uz svaku kupljenu ulaznicu posjetiteljima će se darovati zmajevi.
Iako je djelovala samo od 1919. do 1933., kada je zatvaraju nacisti, ta avangardna škola promijenila je način života i gledanja na arhitekturu, umjetnost i dizajn. S radom je počela u Weimaru, a potom seli u Dessau i Berlin.
Radovi za izložbu posuđeni su iz mnogih domaćih i stranih zbirki, među ostalim, MSU-a, MUO-a i Muzeja grada Zagreba te iz arhiva i muzeja iz Berlina, Dessaua, Weimara, Koelna, Ljubljane, Beograda. Tu su i izlošci iz Privatnog arhiva Selmana Selmanagića, osobnog arhiva Gustava Bohutinskog, a posebno mjesto zauzima Zbirka Marie-Luise Betlheim iz Zagreba koja je cjelovito prikazana.
Tijekom iduća tri mjeseca, uz izložbu će se održati raznovrsni edukativni programi, kreativne radionice za djecu, serije predavanja i druga događanja.
Bit će otvorena do 26. srpnja i pratit će je opsežan, bogato ilustrirani katalog na hrvatskom i engleskom, na kojem je radilo 26 hrvatskih i međunarodnih stručnjaka za avangardnu i modernu umjetnost iz projekta BAUNET.
