Godišnje izvješće Survey of Global Collecting 2026, koje je izradila Clare McAndrew, osnivačica tvrtke Arts Economics, temelji se na odgovorima oko 3100 kolekcionara velike imovinske vrijednosti s deset tržišta. Njihova prosječna potrošnja na likovnu umjetnost prošle godine iznosila je 124.265 dolara, što je 13 posto više nego 2024., a među ispitanicima generacije Z porasla je 19 posto.

Najmlađi kolekcionari kupuju najskuplja djela: u 2025. i prvoj polovici ove godine samo je jedan posto svih ispitanika kupio pojedinačno djelo skuplje od milijun dolara, a pripadnici generacije Z činili su gotovo polovicu tih kupaca. U prvoj polovici ove godine 13 posto ispitanika generacije Z na umjetnost je ukupno potrošilo više od milijun dolara te je u cijelom uzorku njihov dio iznosio tri posto, piše Artsy.

Obitelj ih uvodi u kolekcionarstvo

Paul Donovan, glavni ekonomist UBS Global Wealth Managementa, dio tog trenda povezuje s prijenosom bogatstva sa starijih na mlađe generacije. Četrdeset posto ispitanika generacije Z počelo je skupljati umjetnine pod utjecajem obitelji, a gotovo 90 posto njih zadržalo je naslijeđena djela.

'Mlađi kolekcionari i dalje preferiraju tradicionalne medije poput slikarstva i kiparstva, što sugerira da, iako se kolekcionarske navike mijenjaju, estetske sklonosti među generacijama ostaju sličnije nego što se često pretpostavlja', rekao je Donovan.

Obitelj je najčešći poticaj za ulazak u kolekcionarstvo i u ukupnom uzorku te ju je navelo 28 posto ispitanika. Pritom je slikarstvo najčešće početna točka zbirke, pa je slike među prve tri kupnje uvrstilo 43 posto ispitanika, skulpture 25 posto, a fotografije 17 posto. Radove na papiru i digitalnu umjetnost navelo je po 15 posto kolekcionara.

Troše najviše, ali su samozatajni

Istraživanje je prvi put obuhvatilo i odnos kolekcionara prema privatnosti te pokazivanju zbirki. Generacija Z pokazala se najzatvorenijom skupinom: 39 posto njezinih ispitanika dopušta razgledavanje zbirke samo ukućanima, bliskoj obitelji i prijateljima, što je gotovo dvostruko veći udio nego u bilo kojoj starijoj generaciji.

Sličan pristup imaju i na internetu te radije dijele sadržaje u zatvorenim grupama ili prostorima kojima se pristupa na poziv nego javno.

Privatnost je važna i starijim kolekcionarima. Ukupno 64 posto ispitanika želi da informacije o umjetninama koje posjeduju ostanu unutar kućanstva ili užeg kruga ljudi. Među onima koji su djela posuđivali muzejima samo je 17 posto njih željelo da njihovo ime bude javno istaknuto.

Sve češće traže savjete AI-a

Mijenja se i način na koji kolekcionari pronalaze umjetnike i istražuju djela prije kupnje. Aplikacije ili AI alate za savjete i preporuke ove godine koristilo je 22 posto ispitanika, u odnosu na četiri posto njih 2024. godine. Prije kupnje 72 posto kolekcionara samostalno istražuje umjetnike i djela u umjerenoj ili većoj mjeri, deset postotnih bodova više njih nego prošle godine.

Otprilike dvije trećine ispitanika pozitivno gleda na mogućnosti umjetne inteligencije u otkrivanju umjetnika i umjetničkih djela, provjeri njihova podrijetla te analizi cijena. Riječ je o njihovim očekivanjima i stavovima prema tehnologiji, a ne o potvrdi pouzdanosti tih alata.

Većina ispitanika optimistična je i prema budućnosti tržišta: 57 posto očekivalo je rast do kraja godine, a 60 posto u sljedećih deset godina. Najviše ih pritom brinu transparentnost cijena te sigurnost osobnih, financijskih i podataka o zbirkama.