Riječ je o djelima iz Donacije Silvane Seissel u vlasništvu Grada Zagreba koja je prema izričitoj želji Josipa Seissela od 1993. pohranjena u MSU. Zbirka obuhvaća sve njegove važnije faze i umjetničke preokupacije od dvadesetih godina života do smrti 1987., a radove je Muzeju predala njegova supruga Silvana po kojoj je donacija nazvana.

Donacija se sastoji od dvije velike tematske cjeline - prva su likovni radovi, crteži, akvareli, pasteli i tempere nastali od 1921. do 1987., a druga, brojčano manja, donosi arhitektonska i urbanistička rješenja, nacrti i projektna dokumentacija, iz razdoblja od 1930. do 1985.

Seissel je radio na skoro svim arhitektonskim i urbanističkim zadacima, a kao pripadnik generacije arhitekata hrvatske moderne tijekom predratnog razdoblja rješavao je natječajne zadatke s Josipom Pičmanom od kojih se posebno ističe velika tematska cjelina Zakladnog bloka u Zagrebu. Poslije rata posvećuje se ponajviše urbanističkim zahvatima na teritoriju republika bivše države.

Tematski raznoliki, projekti iz Donacije kreću se od urbanističkih rješenja gradova Čakovca i Nikšića, Sveučilišnog i Pionirskog grada, groblja u Novom Sadu i zagrebačkog Miroševca, pa sve do parkovno skulpturalnog rješenja spomen područja Dotrščine.

Josip Seissel (Krapina, 1904. - Zagreb, 1987.), koji je djelovao i pod pseudonimom Jo Klek, diplomirao je arhitekturu na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, gdje je kasnije radio kao profesor urbanizma. Paralelno se bavio likovnom umjetnošću, te je za sobom ostavio velik crtački i slikarski opus. Sudjelovao je u avangardnom pokretu vezanom uz časopis "Zenit", a smatra ga se utemeljiteljm hrvatskog konstruktivizma, te pionirom nadrelizma.

MSU je 1997. u Domu hrvatskih likovnih umjetnika u Zagrebu i izložbenim prostorima muzeja priredio veliku izložbu donacije, uz koju je tiskana opsežna monografija "Josip Seissel: Nadrealističko razdoblje" Marijana Susovskog.

Izložba njegove arhitektonske ostavštine u novom MSU, čija je kustosica Ivana Kancir, bit će otvorena do 27. siječnja.