Moody's je prodrmao Vladu, no za šeficu Porezne uprave Nadu Čavlović Smiljanec izvješće ove agencije dokaz je nerada bivših Vlada. Nismo mi stvorili veliki vanjski dug o kojem Moody's govori, kaže Čavlović Smiljanec i podsjeća da u izvješću stoji i kako je naplata jedina pozitivna stvar. Tome u prilog ide i izvješće o naplati poreznog duga. 6 mjeseci je prošlo od objave prvog popisa poreznih dužnika, naplata je impresivna.

'1. srpnja objavili smo prvi popis liste dužnike, a popis je objavljen i 31.10.2012. Po popisu liste dužnike izvršena je uplata oko 300 milijuna kuna poreza. Moram reći da je s liste skinuto negdje oko 3.500 poreznih obveznika koji su platili svoje dugovanje i onih koji su po propisanim kriterijima pali ispod kriterija da mogu biti na listi', kaže Čavlović Smiljanec.

Budući da se lista poreznih dužnika svakodnevno ažurira, 'stigli' su i novi dužnici. 'Jedni odlaze, a drugi dolaze. Ako ispune kriterije koji su propisani zakonom, onda dođu na listu. Bez obzira na veliki iznos duga koji nije naplaćen, 300 milijuna kuna koje smo naplatili je dobra mjera naplate'.

Čavlović Smiljanec ipak ističe da namjera nije bila samo naplata poreznih dugova već pokazati da se mogu i moraju objaviti oni hrvatski poduzetnici koji svoje obveze nisu uredno ispunjavali. 'Poslana je dobra poruka', smatra ravnateljica Porezne uprave.

'Upravo ta poruka je bila - nemamo što skrivati. To su poduzetnici koji u proteklih 8-10 godina nisu uplaćivali svoje obveze prema državi, a trebali su. Onda se postavlja pitanje kako je moguće da se na listi dužnika nalaze pravne osobe, fizičke osobe i obrtnici koji imaju milijunske iznose duga, a da Porezna uprava nije radila svoj posao'.

Brojnim mehanizmima pa tako i Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi Vlada želi stati na kraj nelikvidnosti. Taj je Zakon stupio na snagu 1. listopada otkada je stiglo više od 3000 zahtjeva za predstečajnom nagodbom. Ipak kao važniju od te brojke, Čavlović Smiljanec ističe onu od 30 milijardi kuna duga koliko zajedno iznose ti zahtjevi.

'Taj iznos duga, ako dijelimo na manje iznose od 10 milijuna kuna, je oko 2,5 milijardi kuna i oko 2.700 obveznika. Iznosi koji su veći od 10 milijuna kuna, to je 358 ovih velikih poreznih poduzetnika koji su dužnici, a u sebi imaju dug preko 27 milijardi kuna. Moram reći da se radi o oko 24 tisuće zaposlenih koji su podnijeli zahtjeve'.

Ministar Slavko Linić donio je i Naputak o kriterijima za restrukturiranje poreznog duga u skraćenom postupku predstečajne nagodbe. U taj postupak ulaze oni porezni obveznici, odnosno dužnici koji imaju do 2 milijuna kuna duga i 30 zaposlenih. Najvećim je dijelom riječ o poduzetnicima kojima je država vjerovnik, koji su dužni poreze i doprinose. Kod njih nema revizorskog izvješća i povjerenika predstečajne nagodbe jer bi to samo, pojašnjava Čavlović Smiljanec, stvaralo dodatne troškove.

'Porezna uprava mora sklopiti prethodni sporazum sa svakim od tih dužnika i tek onda oni mogu podnijeti zahtjev za predstečajnom nagodbom', kaže ravnateljica pojašnjavajući Naputak. 'Upravo ova odluka govori o takvoj kategoriji poreznih obveznika, dužnika. Tu smo dali mogućnost, ovisno o visini duga, otpisa kamata te da se istovremeno dug koji ostaje reprogramira na veći broj rata'.

Nada Čavlović Smiljanec smatra i da je Vlada jako dobru poruku poslala i Zakonom o fiskalizaciji. 'Mislim da smo tim zakonom poslali jako dobru poruku. Ako gledamo podatke od prošle godine gdje su dnevni prometni dohodcima bili toliko mali da je jasno svakome da se s tim dohodcima i prometima ne može držati, recimo kafić ili trgovina'.

Fiskalizacija je krenula s 1.siječnja ove godine, a do sada je obavljeno više od 9000 nadzora. Fiskalnih blagajni, odnosno računa nije bilo na 450 mjesta od čega je 420 obveznika u obveznbm roku to učinilo. 'Sedam obveznika nije i njima je izvršeno pečaćeno poslovnog prostora. Osim pečaćenja, njima će biti podneseni optužni prijedlozi, odnosno prekršajne kazne će im biti izrečene'.