Politički zatvorenik je hrvatski državljanin koji ima prebivalište na području Hrvatske, a koji je radi svojih političkih uvjerenja ili političkog otpora i borbe za samostalnu hrvatsku državu bio lišen slobode. To se odnosi na razdoblje od 1. prosinca 1918. godine do 8. listopada 1991. godine. Bivšim političkim zarobljenicima se vrijeme koje su proveli u zatočeništvu računa kao radni staž, s tim da se svaka godina računa dvostruko. Nakon izlaska iz zatvora razdoblje koje ta osoba provede nezaposlena se također računa kao mirovinski staž, ali jednostruki, piše Mirovina.hr.

Mirovina za političke zatvorenike računa se po općim pravilima Zakona o mirovinskom osiguranju, osim ako ovaj zakon ne propisuje povoljnije rješenje. Vrijednosni bodovi, koji određuju visinu mirovine, mogu se izračunati po redovnim pravilima, prema prosjeku iz prethodne godine ili tako da se uzme vrijednost od 1,4 boda, uvijek na način koji je povoljniji za umirovljenika. Ti bodovi se dodatno povećavaju ovisno o duljini zatvora. Pa se tako, primjerice, za nekoliko mjeseci boravka u zatvoru mirovina uvećava za 25 posto, a za više od deset godina boravka u zatvoru uvećanje iznosi 100 posto.

Za 1.723 bivših političkih zarobljenika prosječna mirovina u srpnju je iznosila 874,78 eura. S obzirom na to da je nova stopa usklađivanja mirovina 6,48 posto, to znači povećanje za 56,69 eura. Znači da će im sada mirovina iznositi u prosjeku 931,47 eura. Najviše mirovina bivših političkih umirovljenika, njih 1.013, odlazi na obiteljske mirovine, što su zapravo naslijeđene mirovine iza nekadašnjih političkih zatvorenika. Slijede starosne mirovine, njih 549, a najmanje je invalidskih, 161.