U proteklih nekoliko tjedana Donald Trump, predsjednički kandidat Konzervativne stranke u Sjedinjenim Američkim Državama gotovo je pobrisao razliku u anketama u odnosu na protukandidatkinju Demokratske stranke Hillary Clinton
Ekscentrični poduzetnik na dobru je putu da postane američki predsjednik, što brine ulagače na Wall Streetu koji su do sada pobjedu Clinton promatrali kao gotovu stvar, piše Business Insider
Prva predsjednička debata u SAD-u očekuje se za nekoliko tjedana, a analitičari očekuju kraj razdoblja niske volatilnosti na burzama. Što Trump bude bliži pobjedi, rizik će biti veći, pišu analitičari.
Prema stručnjacima investicijske banke Citigroup, šanse za njegovu pobjedu iznose 35 posto. Postane li on doista predsjednik, burze očekuje pad od oko pet posto, a očekuje se i slabiji gospodarski rast, u najgorem slučaju nova recesija u najvećoj svjetskoj ekonomiji.
'Čak i nesigurnost oko američkih izbora stvara pritisak na svjetsku ekonomiju. Japanska središnja banka već je uvela negativne kamatne stope i otkup korporativnih obveznica. Tokio će možda morati i oslabiti jen. Europska središnja banka je također uvela negativne kamate i kupuje obveznice', pišu u Citigroupu.
Nadalje, analitičari upozoravaju da će predsjednik Trump biti loša vijest za zemlje u razvoju poput Kine, jer njegova potencijalna administracija planira strožu međunarodnu trgovinu.
Panika u Kini
Komunisti u Pekingu već brinu zbog prevelikog duga i preinvestiranja u čeličane i tvornice solarnih panela pa ih strože uvozne tarife prema SAD-u ne bi usrećile.
Trump nije naklonjen prema prvoj ženi američke centralne banke FED-a Janet Yellen i njenom eksperimentu s niskim kamatnim stopama. S druge strane, Trump u Bijeloj kući mogao bi donijeti i neke koristi, poput rezanja poreza koje bi moglo potaknuti korporativni sektor.
Godine jeftinog novca otupjele su sve druge makroekonomske mjere, pa bi rezanja poreza mogla ojačati potrošnju i potaknuti investiranje u građevinu ili vojno-industrijski kompleks.
Kandidat konzervativaca se zalaže se i za porezni praznik koji bi multinacionalnim kompanija dopustio unošenje kapitala zarobljenog u stranim podružnicama u SAD po stopi poreza od deset posto. Citigroup pretpostavlja da oko 1,2 bilijuna dolara čeka povrat kući.
