Turski građevinski, energetski, rudarski i turistički konglomerat Cengiz i SOCAR dostavili su ponudu prije nešto više od godinu dana, nadmašivši međunarodnu konkurenciju, citira ruska novinska agencija Interfax navode turskog lista.

"Govorimo o investiciji vrijednoj oko 2,5 milijardi dolara. Rafinerija ima kapacitet prerade od osam do 10 milijuna tona nafte godišnje, a ima i vlastiti lanac benzinskih postaja", naglasio je u lipnju za turski list čelnik konglomerata Mehmet Cengiz, dodavši da bi tom akvizicijom ušli u sektore maloprodaje goriva i benzinskih postaja.

Ponuda Cengiza i SOCAR-a ušla u završni krug nadmetanja, napominje Patronlar Dunyası, i bili su već na pragu potpisivanja sporazuma da bi 23. listopada američki predsjednik Donald Trump najavio sankcije Lukoilu i Rosneftu budući da, kako je rekao, Rusija "nije ozbiljno posvećena mirovnom postupku za okončanje rata u Ukrajini'", podsjeća list.

Prema navodima medija u Azerbajdžanu, interes za rafineriju pokazali su i kazahstanska državna naftna kompanija KazmunayGas, međunarodna trgovačka kuća Vitol, turski mirovinski fond Oyak i mađarska naftna i plinska tvrtka MOL.

Interes MOL-a za rafineriju potvrdio je prošle godine mađarski premijer Viktor Orban, navodi portal Daily News Hungary u izvješću s početka studenog.

Lukoil proizvodi oko dva posto svjetske nafte, a njegova inozemna imovina, uz rafinerije Burgas u Bugarskoj i Petrotel u Rumunjskoj, obuhvaća i 75‑postotni udio u iračkom naftnom polju Zapadna Qurna 2, koje spada među najveća u svijetu, te udjele u nizu naftnih terminala i lanaca benzinskih postaja diljem Europe.

Uz mađarske i slovačke rafinerije, Lukoil opskrbljuje naftom i tursku rafineriju STAR, u vlasništvu SOCAR‑a.

Ruska je kompanija nekoliko dana nakon američke odluke o sankcijama objavila da je sa švicarskim trgovcem Gunvorom postigla dogovor o prodaji inozemne imovine. Transakcija je zaustavljena nakon što je američko ministarstvo financija signaliziralo da Gunvoru neće izdati dozvolu.

Vlasnik turskog konglomerata Mehmet Cengiz naglasio je pak u intervjuu za Patronlar Dunyası da njegova tvrtka ne namjerava povući ponudu za Lukoilovu rafineriju u Bugarskoj.

"Sankcije su uvedene u trenutku kad smo bili na korak od potpisivanja (ugovora - op. ur.). Nismo odustali, proučavamo moguće mjere, s obzirom na pravni aspekt", rekao je čelnik Cengiz Holdinga.

Bugarski parlament prošli je petak po hitnom postupku usvojio zakon koji predviđa imenovanje posebnog upravitelja za Lukoilovu imovinu u Bugarskoj i nastavak svih poslovnih aktivnosti, uključujući i preradu nafte, i nakon 21. studenoga 2025., kada američke sankcije ruskom Lukoilu stupaju na snagu.

Prema tom zakonu dioničari će izgubiti glasačka prava, a neće smjeti ni prodavati dionice u Lukoilovoj rafineriji Neftochim Burgas, uz prijenos tih ovlasti na posebnog upravitelja, koji će za prodaju morati ishoditi dozvolu vlade.

Rafinerija Neftochim Burgas u većinskom je vlasništvu Lukoila preko podružnice LITASCO, registrirane u Švicarskoj te podružnice Lukoil Oil Company. Preostalih 0,15 posto drži preko 7.000 pojedinačnih i korporativnih dioničara.