Energetska tranzicija treba odgovoriti na pitanja za koga proizvodimo energiju, tko snosi troškove promjena i kako ulaganja usmjeriti prema javnim potrebama, istaknuli su u petak sudionici rasprave o energetskoj, klimatskoj i industrijskoj politici koju je organizirao Institut za političku ekologiju
Znanstveni savjetnik Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Branko Ančić ocijenio je na raspravi "Kako dalje nakon Zelenog plana?" da je hrvatska javnost u energetskoj tranziciji ispred politike.
Prema podacima koje je predstavio, 95 posto građana očekuje državnu potporu energetskim zajednicama, a 98 posto prihvatilo bi sunčanu elektranu u svojoj sredini kada bi dobit ostajala zajednici. Istodobno, 87 posto smatra da Vlada ne čini dovoljno, a jednako toliko traži smanjenje potrošnje energije u gospodarstvu.
vezane vijesti
"Ljudi nisu protiv promjene. Boje se samo tko će je platiti: 73 posto smatra da klimatske mjere najviše opterećuju one s nižim primanjima", rekao je Ančić, autor publikacije "Klimatske opasnosti i želja za promjenom: Hrvatska perspektiva".
Službena politika, smatra, tranziciju svodi na nove izvore i ulaganja, dok rast potrošnje tretira kao zadanu potrebu. Kao primjer ranjivosti sustava naveo je kolovoško rekordno opterećenje od oko 3400 megavata u 21 sat, kada solarne elektrane više ne proizvode, te smanjenje snage Krškog zbog visoke temperature i niskog vodostaja Save.
Upozorio je i na najavljeni podatkovni centar u Topuskom, koji bi, prema procjeni investitora koju je prenio, trošio oko pet teravatsati godišnje, više od četvrtine sadašnje hrvatske potrošnje električne energije.
"Ključno pitanje nije samo iz čega proizvoditi energiju, nego za što nam treba, za koga i tko plaća cijenu", poručio je Ančić.
Nedovoljno iskorištavanje solarnog potencijala
Direktorica Greenpeacea Hrvatska Petra Andrić upozorila je na nedovoljno iskorištavanje domaćeg solarnog potencijala.
"Dnevni pregledi prekogranične trgovine energijom pokazuju da Hrvatska ljeti, u razdoblju najveće osunčanosti, kupuje struju od Mađarske i to u trenucima kada se Mađarska uvelike napaja iz vlastitih solarnih elektrana", kazala je.
Istaknula je da Hrvatska tako uvozi energiju iz zemlje koja ima manje prirodnih pogodnosti, ali solarne kapacitete razvija znatno brže. Zauzela se za razvoj obnovljivih izvora, ulaganja u mrežu i skladištenje energije te veće sudjelovanje građana u proizvodnji.
Marija Bartl sa Sveučilišta u Amsterdamu ocijenila je da usmjerenje EU-a na konkurentnost, deregulaciju i koncentraciju kapitala dodatno iscrpljuje ljude, javne institucije, infrastrukturu i okoliš. Demokracijama je potrebna vjerodostojna vizija zajedničkog prosperiteta, istaknula je, zauzimajući se za pravednije oporezivanje i javna ulaganja.
Pablo Sanchez iz Europske federacije sindikata javnih službi (EPSU) upozorio je da se zahtjevi za većom konkurentnošću često pretvaraju u pritisak na plaće i rezanje javnih kapaciteta. Javne usluge treba organizirati prema potrebama stanovništva, uz veću demokratsku kontrolu političkih odluka, poručio je.
Rasprava je održana u zagrebačkoj Kući Europe u sklopu projekta "Festival for the future" programa CERV.
