Srbija uzima velike zajmove od Rusije i Kine

Srbijanski ministar gospodarstva Mlađan Dinkić u ponedjeljak je u intervjuu za WSJ u Istanbulu, na marginama godišnjeg skupa Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke rekao da se očekuje zajam od Rusije, ali je odbio navesti njegov iznos.

Ruski ministar financija Aleksej Kudrin izjavio je da je Srbija zatražila jednu milijardu eura, uključujući i 350 milijuna eura za pokrivanje svog proračunskog manjka, prema ruskoj državnoj novinskoj agenciji RiaNovosti.

'EU je naš strateški partner, no nažalost oni nam ne mogu previše pomoći u krizi, mogu nam dati samo 100 milijuna eura, 50 milijuna ove godine i 50 milijuna iduće. To očito nije dosta za naše potrebe', rekao je Dinkić za newyorški poslovni dnevnik.

Dinkić je najavio da će svi uvjeti biti dogovoreni idućih dana, a dodjelu zajam objavit će ruski predsjednik Dmitrij Medvedev prilikom posjeta Beogradu 20. listopada. Rusija ističe da je taj datum odabran za posjet jer je riječ obljetnica kad su snage sovjetske Crvene armije 1944. oslobodile Beograd.

Zajam će pridonijeti rastućem utjecaju Rusije u Srbiji, koja se oslanja na diplomatsku potporu Moskve u Vijeću sigurnosti UN u svom otporu otcijepljenju bivše pokrajine Kosovo, navodi WSJ.

List također ističe da je ruski državni plinski monopol OAO Gazprom, 2008. kupio srbijansku naftnu i plinsku tvrtku, te dogovorio prolaz svog plinovoda Južni tok kroz Srbiju.

Ruski novac, zajedno sa sličnim paketom od Kine, pomoći će da se dopune sredstva od MMF-a i EU-a, a financiranje od dviju velikih sila dio je strategije da se nađu dodatni partneri i izvori sredstava u suočavanju s krizom, rekao je Dinkić.

Iako članstvo u EU ostaje glavni cilj Srbije, Beograd zna da to može potrajati, a vlada u međuvrmenu ne želi 'staviti sva jaja u jednu košaru', dodao je Dinkić.

Kina, po njegovim riječima, također postaje glavni partner Srbije, osiguravajući koncesijski zajam od 200 milijuna eura za gradnju mosta i dionice autoceste kod Beograda, a uz druge projekte ukupni paket dosegnut će jednu milijardu eura u idućim godinama.

Gradnju mosta izvodit će kineske građevinske tvrtke i radnici sa 60 posto udjela, a 40 posto srbijanski građevinari.

The Wall Street Journal navodi da gospodarstvo Srbije bilježi pad od 4 posto u prvih šest mjeseci 2009., te da mu MMF za 2010. predviđa rast od 1.5 posto.

Glavnina kriznog financiranja Srbije još dolazi od MMF-a i Svjetske banke, no MMF, koji je Beogradu u ožujku odobrio tri milijarde eura zajma, uvjetuje isplatu daljnjih tranši zajma smanjenjem državne potrošnje.