GRAĐEVINARSTVO

Snažan rast izdanih građevinskih dozvola najavljuje oporavak sektora

19.07.2016 u 08:48

Bionic
Reading

U Hrvatskoj je u svibnju izdano 697 građevinskih dozvola, 36,1 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, a premda je predviđena vrijednost radova znatno manja nego lani, analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) smatraju da je građevinski sektor dotaknuo dno i da se može očekivati njegov oporavak

Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da se, prema vrstama građevina, 79,3 posto dozvola izdanih u svibnju odnosi na zgrade, a 20,7 posto na ostale građevine, kao što su ceste, pruge, cjevovodi, mostovi, brane, sportski tereni i sl. Za zgrade je, naime, izdano 553, a za ostale građevine 144 dozvole.

Prema vrstama radova, pak, u svibnju je najviše, 493 dozvola ili 70,7 posto, izdano za novogradnje, a 204 dozvole ili 29,3 posto izdano je za rekonstrukcije, odnosno dogradnje, prenamjene, obnove i sl.

Pritom je dozvolama izdanima tijekom ovogodišnjeg svibnja predviđeno izvođenje radova ukupne vrijednosti od 1,39 milijarde kuna, što je 4,1posto manje nego prošlogodišnjeg svibnja

'S obzirom na snažne oscilacije koje su prisutne na mjesečnoj razini, s podacima za svibanj ipak je vidljiv trend koji će značajno obilježiti kretanja u broju građevinskih dozvola u prvoj polovici ove godine', poručuju analitičari RBA u utorak u osvrtu na izvješće DZS-a.

Podaci DZS-a pokazuju i da je u prvih pet mjeseci ove godine izdano 2.988 dozvola, što je 21,1 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Dozvolama izdanima u prvih pet mjeseci ove godine, pak, predviđa se izvođenje građevinskih radova ukupne vrijednosti od gotovo 7,1 milijardu kuna ili 18,2 posto manje nego u dozvolama iz istog razdoblja 2015. godine.

'Ipak, smatramo da pokazatelji upućuju na zaključak da je građevinski sektor napokon dosegnuo dno, ohrabrujući očekivanja o početku blagog oporavka u narednom razdoblju. Nakon potisnute investicijske aktivnosti od strane državnog sektora tijekom prvog tromjesečja, pozitivan učinak u idućim razdobljima očekuje se s rastom bolje iskorištenosti sredstava u okviru EU fondova', zaključuje se u analizi RBA.