U komentaru "Crni dani za domaće svinjogojstvo: Ima li svijetla na kraju tunela?", koji potpisuje Goran Buturac, stručnjak zagrebačkog Ekonomskog instituta, uvodno se navodi kako je svinjogojstvo u Hrvatskoj znatno više od same gospodarske djelatnosti te kako je ono duboko ukorijenjeno među ruralnim stanovništvom kao dio tradicije i privrženosti prema prirodnom okruženju.

O važnosti uzgoja svinja u Hrvatskoj, kaže autor, govori podatak da od ukupne potrošnje mesa najveći udio upravo zauzima potrošnja svinjskog mesa.

Iznosi pritom podatke Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva prema kojima je prosječna potrošnja mesa u Hrvatskoj u razdoblju od 2018. do 2022. iznosila 100,6 kilograma po stanovniku. Pritom, u 2022. potrošnja svinjskog mesa je iznosila ukupno 226 tisuća tona ili 58,6 kilograma po stanovniku, što potvrđuje da potrošnja svinjskog mesa čini gotovo 60 posto ukupne potrošnje mesa u Hrvatskoj.

Potrošnja raste, a proizvodnja se smanjuje

Analiza trendova pokazuje kako potrošnja svinjskog mesa u Hrvatskoj raste, a proizvodnja se smanjuje, što rezultira vrtoglavim rastom uvoza i pogoršavanjem vanjskotrgovinske bilance. Svoj vrhunac uvoz svinjskog mesa dosegnuo je u 2024. godini, kada mu je vrijednost iznosila 341,5 milijuna eura. 

U toj je godini uvoz svinjskog mesa bio gotovo devet puta veći od izvoza. Istovremeno, negativan saldo Hrvatske u trgovini svinjskim mesom popeo se na 303 milijuna eura, a pokrivenost uvoza izvozom bila je tek 11,3 posto.

Podaci o strukturi uvoza svinjskog mesa u 2024. pokazuju da Hrvatska najviše uvozi svinjsko meso iz Njemačke. Udio te zemlje u ukupnoj vrijednosti uvezenog svinjskog mesa RH iznosio je 25,8 posto. Slijede Španjolska s udjelom od 19,1 posto, Mađarska s udjelom od 16,9 posto, Danska s udjelom od 14,8 posto i Nizozemska s udjelom od 9,4 posto.

Buturac u analizi kaže kako je "rast cijena danak koji Hrvatska plaća zbog nedostatne vlastite proizvodnje svinjskog mesa".

"Čini se nevjerojatnim kako Hrvatska ne samo da ne iskorištava tradiciju i izvrsne agroklimatske uvjete već i povoljne tržišne prilike koje su praćene rastom potražnje za svinjskim mesom. Rast potražnje dodatno potpiruju i uspješne turističke sezone u Hrvatskoj. Umjesto da domaće gospodarstvo iskoristi tržišne blagodati za plasman vlastitog svinjskog mesa, ono ga kupuje na inozemnim tržištima ne bi li time nadomjestilo nedostatnu vlastitu proizvodnju i poslije ga u vlastitim turističkim odredištima nudi potrošačima iz zemalja od kojih uvozi svinjsko meso", piše Buturac.

Izvoz svinjskog mesa gotovo deveterostruko manji od uvoza

Napominje i kako je nedostatna vlastita proizvodnja svinjskog mesa usko korelirana s njegovim "blijedim" plasmanom na izvozna tržišta. Izvoz svinjskog mesa u 2024. iznosio je skromnih 38,5 milijuna eura te je bio gotovo deveterostruko manji od uvoza.

No navodi, i u tako skromnom izvozu postoje izvjesne anomalije, pri čemu analiza prosječne jedinične cijene izvoza živih svinja i svinjskog mesa potvrđuje kako Hrvatska uspijeva realizirati neusporedivo veću jediničnu cijenu izvozom svinjskog mesa nego izvozom živih svinja.

Taj omjer u korist svinjskog mesa dodatno se povećao od 2005. do 2024. godine. Prosječna jedinična cijena izvoza svinjskog mesa u 2005. iznosila je 2,5 eura po kilogramu, što je za 60 posto više u odnosu na realiziranu jediničnu cijenu izvoza živih svinja. U 2024. jedinična cijena izvoza svinjskog mesa u prosjeku je iznosila 3,2 eura po kilogramu i bila je gotovo dvostruko veća u usporedbi s realiziranom prosječnom jediničnom cijenom izvoza živih svinja.

Računica je, kaže Buturac, jasna i očekivana. "Izvozom svinjskog mesa Hrvatska ostvaruje znatno veću cijenu na izvoznim tržištima nego plasmanom živih svinja. Međutim, usprkos toj računici, Hrvatska se opredijelila za po nju lošiju varijantu. Pritom, dala je primat izvozu živih svinja u odnosu na svinjsko meso", navodi.

Izvoz živih svinja u razdoblju 2005. do 2024. rastao je znatno više nego izvoz svinjskog mesa. Izvoz svinjskog mesa u 2024. bio je na razini 38,5 milijuna eura, dok je izvoz živih svinja dosegnuo iznos od 57,6 milijuna eura. U toj se godini omjer izvoza živih svinja i svinjskog mesa popeo na 1,5:1 u korist živih svinja. Drugim riječima, izvoz živih svinja Hrvatske je za 50 posto veći nego izvoz svinjskog mesa, napominje autor.

Prema iznesenim podacima, u 2024. je uvozna cijena svinjskog mesa iznosila 2,8 eura po kilogramu te je bila za 14 posto manja u usporedbi s izvoznom cijenom domaćeg svinjskog mesa.

Kontinuirani pad broja svinja

Analiza pokazuje kontinuirano smanjivanje broja svinja u Hrvatskoj - u razdoblju od 2006. do 2024. broj svinja smanjio se s 1,49 milijuna na 874 tisuće. Pad je zabilježen u svim kategorijama, pri čemu najviše kod svinja od 20 do 50 kilograma i to s 377 tisuća na 140 tisuća grla te odojaka do 20 kilograma, s 397 tisuća na 252 tisuće.

Iako kod domaćih uzgajivača postoji želja za povećanjem uzgojnih kapaciteta i grla oni se u uzgoju i plasmanima na tržištu susreću s brojnim preprekama, ističe Buturac navodeći kako se one prije svega odnose na disparitete cijena na tržištu, nekontrolirani uvoz svinja sumnjive kakvoće, zapreke u dostupnosti poljoprivrednog zemljišta, poteškoće s plasmanima odojaka, nedostatan broj velikih klaonica, relativno velike troškove proizvodnje i značajan rast cijena stočne hrane.

Uz sve to, kaže, "nije trebalo dugo čekati da bi se dodala sol na postojeću ranu u domaćem svinjogojstvu", a to je pojava afričke svinjske kuge (ASK), sredinom 2023. godine.

Ohrabrujuće je bilo suzbijanje virusa koncem 2023. , no već sredinom 2024. pojavljuju se novi slučajevi, a u ovoj godini se to nastavilo.

"Neizostavno je pitanje: Ima li svjetla na kraju tunela za hrvatsko svinjogojstvo? Naravno da ima!", kaže Buturac u analizi.

Navodi pritom kako Danska, Belgija i Nizozemska svojim rezultatima potvrđuju kako bez obzira na veličinu ekonomije postoji prostor za tržišni uspjeh i izgradnju konkurentskih pozicija. Te su zemlje lideri europske proizvodnje svinjskog mesa i one, kako je naveo, mogu biti dobar putokaz Hrvatskoj.

Povećanje otkupne cijene bio bi vjetar u leđa domaćem svinjogojstvu

Uz sve tržišne anomalije i nepogode koje su posljednjih godina pogodile domaće uzgajivače svinja, povećanje otkupne cijene bio bi snažan vjetar u leđa domaćem svinjogojstvu, kaže Buturac.

Zaključno navodi kako osim jačanja biosigurnosnih mjera u svrhu zaštite od virusa afričke svinjske kuge (ASK), mjere koje bi pripomogle razvoju domaćeg svinjogojstva su rješavanje problema državnog poljoprivrednog zemljišta.

Uzgajajući vlastiti kukuruz, ječam i pšenicu, domaći bi proizvođači mogli smanjiti troškove ishrane i postati konkurentniji na tržištu, a istovremeno treba tehnološki unaprijediti i osnažiti kapacitete klaonica. Kontinuirana edukacija uzgajivača, smatra Buturac, je nužna za realizaciju znatno aktivnije domaće proizvodnje, a udruživanja uzgajivača svinja na razini obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava također su dobrodošla jer mogu pridonijeti smanjenju troškova, povećanju proizvodne učinkovitosti i jačanju konkurentskih pozicija na tržištu.