Dow Jones oslabio je 0,48 posto, na 47.336 bodova, no S&P 500 ojačao je 0,17 posto, na 6.851 bod, a Nasdaq indeks 0,46 posto, na 23.834 boda.

Rast Nasdaqa ponajviše se zahvaljuje skoku cijene dionica Amazona za 4 posto, nakon vijesti o poslovnom dogovoru između tog tehnološkog diva i OpenAI vrijednom 38 milijardi dolara.

Znatno je, više od 2 posto, porasla i cijena dionice Nvidije, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump kazao da će najnapredniji čipovi tog proizvođača biti rezervirani samo za američke kompanije i neće se dozvoliti prodaja Kini i drugim zemljama.

I dok je Nasdaq osjetnije porastao, Dow Jones indeks oslabio je zbog pada cijena dionica farmaceutskih kompanija UnitedHealth Group i Mercka između 2 i 4 posto.

Blokada u američkoj vladi

Ulagači posljednjih tjedana prate kvartalna poslovna izvješća kompanija, ali nedostaju im makroekonomska izvješća jer savezne službe još uvijek ne rade, s obzirom da se republikanci i demokrati ne uspijevaju dogovoriti o financiranju rada tih službi.

Dosad je kvartalna poslovna izvješća objavilo više od 300 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, pri čemu ih je oko 83 posto ostvarilo veću zaradu nego što se očekivalo.

Zbog toga sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u trećem tromjesečju porasle za više od 10 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su na početku sezone objava financijskih izvješća očekivali rast od 8,8 posto.

Ulagači oprezni

To podržava tržište, no s druge strane, ulagači su oprezni zbog različitih izjava dužnosnika američke središnje banke o kamatama.

Nakon što je prošloga tjedna Fed smanjio kamate za 0,25 postotnih bodova, kao i u rujnu, neki od čelnika središnje banke poručuju da su skloni smanjenju kamata i na sjednici u prosincu, dok dugi smatraju da je inflacija i dalje znatno iznad Fedovih ciljanih razina i da zbog toga treba pričekati razvoj događaja u gospodarstvu prije daljnjeg podešavanja monetarne politike.

Na oprez ulagača ukazuje ispodprosječni obujam trgovanja. Na američkim je burzama vlasnika jučer zamijenilo oko 19,6 milijardi dionica, dok je u posljednjih 20 dana prosječni obujam iznosio 21,11 milijardi.

A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,16 posto, na 9.701 bod, a pariški CAC 0,14 posto, na 8.109 bodova. Frankfurtski DAX ojačao je, pak, 0,73 posto, na 24.132 boda.

Azijke burze pale

Na azijskim su burzama u utorak cijene dionica pale jer su ulagači odlučili povući dio zarade s tržišta, nakon što su prethodnih dana indeksi u Japanu, Južnoj Koreji i Tajvanu dosegnuli rekordne razine.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,5 posto, pa je skliznuo s najviše razine u četiri i pol godine.

Pritom su cijene dionica u Indiji, Šangaju, Hong Kongu Australiji, Japanu i Južnoj Koreji pale između 0,4 i 2,3 posto.

Posljednjih su tjedana indeksi u Japanu, Južnoj Koreji i Tajvanu gotovo neprestano dosezali rekordne razine, zahvaljujući rastu cijena dionica u tehnološkom sektoru zbog euforije u vezi razvoja umjetne inteligencije.

No, jutros su ulagači odlučili povući dio zarade s tržišta.

Dolar ojačao, cijene nafte pale

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta dosegnula najviše razine u tri mjeseca jer podršku dolaru pružaju poruke iz američke središnje banke da daljnje smanjenje kamata u prosincu nije sigurno.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 99,99 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 99,82 boda.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 154,15 na 153,75 jena.

No, američka je valuta ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,1510 dolara, najnižu razinu u tri mjeseca, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1525 dolara.

Cijene su nafte, pak, pale. Na londonskom je tržištu cijena barela jutros oslabila 0,32 posto, na 64,65 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,33 posto, na 60,85 dolara.