Državni zavod za statistiku danas je objavio da su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u svibnju ove u odnosu na svibanj prošle godine bile u prosjeku više za 10,8 posto, što je najviša razina od kada DZS prati podatke.

"Snažna dinamika rasta potrošačkih cijena nastavljena je i tijekom svibnja te je po prvi put dosegnuta dvoznamenkasta godišnja stopa rasta", ističu analitičari RBA u osvrtu na najnovije statističke podatke.

Po podacima DZS-a, na mjesečnoj razini, u odnosu na travanj, potrošačke cijene u prosjeku više za 1,4 posto.

U razdoblju od siječnja do svibnja potrošačke cijene više su za 7,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani. 

Analitičari RBA u komentaru zamjećuju kako su cijene hrane, koje uključuju i bezalkoholna pića, a koje čine više od četvrtine potrošačke košarice u Hrvatskoj, ubrzale rast na 15,2 posto na godišnjoj razini te su s više od 36 posto doprinijele godišnjoj stopi rasta potrošačkih cijena u svibnju.

Očekivano, kako navode, i rast cijena u skupini prijevoza (prije svega goriva) bilježi nastavak dvoznamenkastih godišnjih promjena (rast za 19 posto) te preko 25 posto doprinos rastu cijena. Konačno, cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva bile su više 9,2 posto godišnje i tako pridonijele rastu s 14,4 posto.

Godišnji rast cijena ostalih sastavnica, u kategoriji restorani i hoteli (rast za 12,1 posto) uz doprinos rastu od 5,6 posto te pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva (rast za 11,7 posto) i doprinos 6,2 posto, "upućuju da se osim doprinosa hrane i energije sve više osjećaju pritisci s potražne strane", ističu iz RBA.

Navode i kako je, promatrano prema posebnim skupinama, najveći porast cijena u prosjeku na godišnjoj razini ostvaren u skupini energija, za 21,5 posto (doprinos porastu 33,4 posto). Ukupno bez energije, potrošačke su cijene bile više za 8,7 posto te 5,9 posto isključujući energiju i hranu.

Cijene usluga bile su više 4 posto godišnje te se tako s dinamikom rasta pridružuju hrani i energiji, što je, kako navode iz RBA, "osim pojačane potražnje rezultat i očekivane konvergencije prema europskom prosjeku". 

Analitičari RBA očekuju kako će povišene, pa čak i snažnije dvoznamenkaste stope rasta, ostati prisutne i u sljedećem tromjesečju dok bi se tek određeno smirivanje moglo zabilježiti s približavanjem kraja godine. Potonje će, kako navode, uglavnom biti posljedica učinka baznog razdoblja i, u manjoj mjeri, usporavanja gospodarske aktivnosti. Naime, analitičari RBA ne očekuju pad cijena energije i hrane "već tek usporavanje i možebitno smirivanje na trenutno povišenim razinama".

"Dio inflatornih pritisaka prenijet će se u iduću godinu, što potvrđuje da će se Hrvatska i ostale europske zemlje u srednjoročnom razdoblju suočiti sa jačim, ali još uvijek upravljivim inflatornim pritiscima. Stoga smo i našu prognozu godišnje stope inflacije za ovu i 2023. revidirali na više. U ovoj godini očekujemo prosječni godišnji rast potrošačkih cijena za 9,2 posto te 4,1 posto u 2023. godini", zaključuju analitičari RBA u osvrtu na podatke DZS-a.