Uz mjesečni pad od 0,7 posto (495 milijuna kuna) ovi su krediti u srpnju iznosili 67,1 milijardi kuna što je za 3,2 milijarde kuna manje nego u istom mjesecu lani (godišnji pad od 4,6%). Tijekom prvih sedam mjeseci ove godine ukupni krediti poduzećima za obrtna sredstva i investicije smanjili su se za 177 milijuna kuna u odnosu na kraj prošle godine (pad od 0,3%).

Potonje je posljedica kontinuiranog razduživanja prisutnog kod obje skupine namjenskih kredita nefinancijskim trgovačkim društvima koje je (s dvije sporadične iznimke na obrtnim kreditima) prisutno od sredine 2012. godine.

Tako su se ukupni krediti poduzećima za obrtna sredstva krajem srpnja spustili na 36,1 milijarde kuna zabilježivši mjesečni i godišnji pad od 1,2% odnosno 2,6% dok su u odnosu na kraj prošle godine zabilježili rast od 852 milijuna kuna (2,4%).

Istovremeno su krediti poduzećima namijenjeni za investicije u srpnju iznosili 30,9 milijardi kuna (mjesečni pad od 0,2%) te su na godišnjoj razini nastavili s padom (za 2,2 mlrd. kuna ili 6,7%) dok su u odnosu na kraj 2015. također niži za 1 milijardu kuna (-3,2%).

Promatrajući prema valutnoj strukturi, posljednji podaci pokazuju da je od veljače ove godine prisutan trend godišnjeg rasta kunskih kredita poduzećima za obrtna sredstva i investicije dok istovremeno devizni krediti poduzećima (uključujući i kunske s valutnom klauzulom) nastavljaju bilježiti pad na godišnjoj razini. Posljedično raste udio kunskih kredita u ukupnim kreditima poduzećima za obrtna sredstva i investicije te je krajem srpnja isti dosegnuo 36,8% (4,3 postotna boda više u odnosu na kraj prošle godine).

Povećana potražnja za kreditima u domaćoj valuti u ovoj godini podržana je i novim monetarnim mjerama HNB-a kroz uvođenje strukturnih operacija. To bi trebalo povećati srednjoročnu ponudu kunskih izvora po konkurentnijim cijenama. Analitičari Raiffeisenbanke i u nastavku godine  očekuju da će poduzeća razmjerno više koristiti kunske kredite u domaćim bankama u usporedbi s prethodnom godinom.