Ministar turizma nije sklon ni tome da predloži promjene zakona kojim bi se za razmjeno manje prekršaje uvele velike novčane kazne umjesto zatvaranja lokala, što bi s jedne strane doprinijelo punjenju državnog proračuna, a s druge spriječilo scene koje loše utječu na turiste.

'Apsolutno podržavam uvođenje reda jer trebamo uzeti u obzir da se radi o manjini, i to vrlo maloj manjini koja ne ispunjava svoje obveze. Ako tu manjinu usporedimo s veliko većinom koja uredno plaća i može ispunjavati svoje obveze, onda nema razloga da ne uspostavimo red i u manjini kako bismo svi bili ravnopravni', objasnio je Lorencin u Varaždinu.

U Varaždinu se ministar susreo s varaždinskim županom Predragom Štromarom, gradonačelnikom Goranom Habušem te saborskim zastupnicima i turističkim djelatnicima, nakon čega su zajedno obišli varaždinske ulice i trgove na kojima je počeo Špancirfest, manifestaciju koju organizatori još nazivaju i festivalom dobrih emocija. Osim niza koncerata koji su uglavnom besplatni, Špancirfest nudi i dobru ugostiteljsku ponudu zahvaljujući varaždinskim ugostiteljima čiji se čelnik ne dijeli stav ministra turizma.

'Zakone treba mijenjati, i to ne samo onaj koji se tiče fiskalizacije u ugostiteljstvu i turizmu. Na to upućuju i podaci Porezne uprave. Za prvih šest mjeseci ove godine Hrvatska govori se o 13 milijardi kuna u sivoj ekonomiji, od čega se samo nešto više od milijardu pripisuje ugostiteljstvu. Međutim, upravo je ugostiteljstvo pod najvećim pritiscima i kaznama među kojima je zatvaranje lokala. Frustrirani smo jer se ugostitelji proglašavaju najvećim lopovima, pa se govori o porastu prometa od 40 posto, a zaboravlja se da su ugostitelji lani podigli cijene za 30 posto i da je promet realno porastao za desetak posto', tvrdi Martin Plantak, predsjednik varaždinskog Udruženja ugostitelja i turističkih djelatnika.

U Varaždinskoj županiji, kako dodaje, porezna je inspekcija tijekom nadzora utvrdila osamdesetak nepravilnosti zbog kojih je zatvorila dvadesetak lokala te izrekla 80 tisuća kuna kazni.

'Samo budala koja je žedna zatvara slavinu. Austrija, koja ima 75 tisuća ugostitelja, nema fiskalizaciju, a procjena je da ima tek četiri posto rada na crno u ugostiteljstvu. Samo Beč ima veći turistički promet od cijele Hrvatske jer, uz ostalo, Austrijanci imaju stimulirajuće zakone koji ne poznaju zatvaranja kao što vidimo kod nas. Kod nas su tvrtke i trgovački lanci dužni stotine milijuna kuna i država im još oprašta dugove, ali se zato ugostitelje zatvara zbog daleko manjih stvari', upozorava Plantak.

Uz sve to, kako naglašava, sada se još tvrdi da nema potrebe za promjenama zakona.

'Imamo zakone koji su uveli čisti reket države. Recimo, ako radite nekoliko minuta dulje od radnog vremena, mogu vas zatvoriti do 30 dana, ali ukoliko u roku od 48 sati platite 30 tisuća kuna, onda se smatra da prekršaj uopće nije postojao! Pa kako je to moguće? Mijenjati treba i Zakon o PDV-u koji inspektorima omogućava na temelju samo vlastite procjene zatvore lokal na tri do šest dana, i to bez mogućnosti žalbe jer se radi o naredbi. Toga nema nigdje u svijetu, baš kao ni nekih stvari u vezi sa ZAMP-om. I zar i to ne treba mijenjati?' pita predsjednik varaždinskog Udruženja ugostitelja i turističkih djelatnika.