MENADŽERI U ROVINJU

Kako pomiriti profit i ljudske sudbine?

19.09.2014 u 15:43

  • +7

Veliko restrukturiranje biznisa

Izvor: Pixsell / Autor: Danijel Berković

Bionic
Reading

Kako restrukturirati veliki biznis, pitanje je na koje se tražio odgovor na panelu danas započetog Weekend Media festivala u Rovinju. Odgovor na zadanu temu pokušala su dati trojica predsjednika Uprava tvrtki koje zapošljavaju 40 tisuća ljudi i koje u ovom trenutku prolaze, iz različitih razloga, procese transformacije; Darko Knez (Konzum), Davor Tomašković (Hrvatski telekom), Sanel Volarić (Croatia osiguranje). U njihovu društvu bio je i Jurica Novak, partner u McKinseyu, tvrtki čije usluge kad je restrukturiranje u pitanju, koriste manje-više svi veliki igrači na tržištu

Jednoznačnog odgovora na pitanje kako operaciju restrukturiranja napraviti što bezbolnijom za radnike i što uspješnijom za vlasnike, sasvim očekivano, nije bilo. Profit i dugoročna održivost kompanija s jedne strane i ljudske sudbine s druge, uglavnom se teško pomiruju, iako su svi sudionici panela istaknuli važnost društvene odgovornosti zbrinjavanja ljudi, ali ne samo od strane tvrtki, već i same države u kojoj tvrtke posluju.

'Prihod po zaposleniku u Konzumu iznosi 115 tisuća kuna. U Mercatoru, koji smo kupili, on je puno manji. Imamo dvije mogućnosti: ili povećati prihod ili otpustiti ljude. Nama je cilj povećati prihod kroz optimiziranje logistike, harmonizaciju asortimana, s konačnim ciljem – što efikasnijom kompanijom', kazao je Darko Knez kojemu je panel u Rovinju bio prvi medijski nastup uživo.

Govoreći o restrukturiranju HT-a i otpuštanjima najprije stotinu menadžera, a od nedavno i 156 zaposlenika, Davor Tomašković je kazao da se to ne radi da bi se povećao profit većinskog vlasnika DT-a, jer 49 posto dionica je u rukama drugih dioničara, već kako bi se povećala konkurentnost tvrtke i dugoročno osigurala njena dobra pozicija na tržištu.

'HT ima sjajne stručnjake, ali bio je prespor u donošenju odluka i implementiranju istih. To valjda tako dođe u velikim kompanijama i to smo morali promijeniti', istaknuo je Tomašković.

Budući da je DT sjedište knjigovodstva za sve dijelove grupe preselio u Budimpeštu, a ljudske resurse u Bukurešt, Tomaškovića se pitalo što je sa Zagrebom i čemu je središte Hrvatska; naveo je da je Zagreb baza za visoke tehnologije i europski centar za IP tehnologiju.

Prema riječima Sanela Volarića, koji je u CO stigao iz Allianza, tvrtka koju je odnedavno od države preuzeo Adris za godinu ili dvije imat će više zaposlenika nego što ih ima danas.

'CO je bio u državnom vlasništvu i dvadeset godina je poslovao na tržištu na kojem je imao konkurenciju. Njoj unatoč zadržao je lidersku poziciju', pohvalio se Volarić, iako je CO u proteklih šest godina, kako se moglo čuti, izgubio oko 600 milijuna kuna premija. Napomenuo je i da tvrtka kojoj je na čelu ima kvalitetne menadžere te da nisu morali posezati za ljudima izvana kako bi je unaprijedili.

'Oko sto ljudi prebacili smo u druge sektore, neki ljudi su sami izrazili želju za prelaskom na druge pozicije', dodao je Volarić.

Jurica Novak smatra da je restrukturiranje nužno za sve kompanije ako žele opstati i napredovati, dodajući da je to jedini ispravan put.

Govoreći o akvizicijskim ambicijama van regije, Knez je istaknuo da im je trenutno primaran cilj konsolidiranje priče oko Mercatora, nakon čega će moći razmišljati o nekoj novoj kupovini. Priznao je da su dugo snimali rusko i tursko tržište na koja bi se rado širili jer su se ona pokazala kao veliki potencijal.

Na pitanje iz publike zašto prodavačice u Konzumu imaju najmanju plaću od svih maloprodajnih lanaca, Knez je ustvrdio da to nije točno i dodao da su plaće prodavača u lancu Ivice Todorića iznad tržišnog prosjeka, koji se kreće oko tri tisuće kuna.

'Svi zaposlenici koji sada prelaze iz Mercatora u Konzum, dobit će povećana neto primanja. Kada se sagledaju sva davanja, naši će zaposlenici godišnje primiti 13,5 plaća', reterirao je na pitanje iz publike Knez.

Tomašković je naveo da je ljudima koji su proglašeni tehnološkim viškom ponuđen rad u call centru, a oni koji su željeli otići, dobili su otpremnine.

'Nudili smo i mogućnost prekvalifikacije, ona po zaposleniku u HT-u iznosi 23 tisuće kuna', pojasnio je Tomašković.

Upitan koji su poslovi budućnost Hrvatske i u što bi to trebalo ulagati, Tomašković je naveo da jedna od stvari koju možemo izvoziti jest – pamet, jer imamo sposobne ljude unatoč tome što nam sveučilišta u svjetskim okvirima ne kotiraju dobro. 'Ne vjerujem da trebamo proizvoditi ljude koji će biti tvornički radnici, nije da ne trebamo turizam, on nam je važna grana, ali on neće osigurati razvoj. Država mora ulagati u edukaciju ljudi za znanja koja će biti konkurentna. Neka se nitko ne uvrijedi, ali mislim da ne trebamo ulagati u politologe', zaključio je Tomašković.