Komentirajući ekonomske trendove, Vidošević je naglasio da hrvatsko gospodarstvo nazaduje već 35 godina. Založio se za jačanje institucija i uključivanje svih pripadnika društvene elite u iznalaženje rješenja za izlazak iz krize. 'Primarna je odgovornost na društvenoj eliti, na promjenu filozofije trebaju utjecati svi i Crkva i civilno društvo i stranke', naglasio je Vidošević.

Izrazio je zabrinutost za rasplet dužničke krize u Europi 'Nestaje iluzija o Europi zasnovanoj na znanju, Europi je potrebna čvrsto ustrojena hijerarhija koja može koristiti znanje', rekao je Vidošević.

Pozvao je društvene elite da se dogovore oko razvojne strategije uzimajući u obzir promjene koje se događaju na svjetskoj sceni. 'Moramo shvatiti da postoji multipolarni svijet u kojem je jedina prilika za Hrvatsku u korištenju idealnog geostrateškog položaja', poručio je Vidošević.

Predsjednik najstarije hrvatske gospodarske institucije nakon povlačenja s čelnog mjesta u Krašu imat će više vremena za provođenje ambicioznog plana HGK koji sadrži aktivnosti vezane uz pristupanje EU, internacionalizaciju hrvatskog gospodarstva i dinamiziranje gospodarske aktivnosti.

Između ostalog, komora planira otvaranje posebnog centra za investicije koji će pomagati Vladi u privlačenju novih investicija. U sklopu tog centra izradit će se katalog potencijalnih investicijskih projekata pop pojedinim gospodarskim granama i županijama te organizirati njihovo prezentiranje domaćim i stranim investitorima.

U cilju dinamiziranja gospodarskih aktivnosti, komora će osnovati i centar za razvoj poduzetništva, inovacija i novih tehnologija.

'Hrvatska će ove godine biti jedna od rijetkih zemalja koja će zabilježiti rast udjela proračunskog deficita u BDP-u te je i među zemljama s najvećim rastom udjela duga opće države u BDP-u', kazala je Jasna Belošević Matić, direktorica Centra za makroekonomske analize HGK govoreći o stanju i mogućnostima razvoja hrvatskoga giospodarstva.

Kako je napomenula, HGK je kontinuirano i na vrijeme predlagala razvojnu strategiju, upozoravala na rast zaduživanja, na važnost usklađenosti monetarne i fiskalne politike, predlagala 15 mjera za rješavanje krize itd. Sljedeća godina kako se očekuje neće biti godina rasta niti u svijetu ni u Hrvatskoj, a to znači stagnaciju jer tek rast iznad tri posto znači razvoj.

Hrvatska nije provela strukturne reforme i postigla konsenzus o koncepciji gospodarskog razvoja pa njezino gospodarstvo teško i sporo izlazi iz krize, istaknula je Belošević Matić.

Na današnjoj sjednici skupština HGK je usvojila i financijski plan za iduću godinu, koji predviđa ukupne prihode od 233 milijuna kuna, 20 milijuna kuna manje nego ove godine. Ukupni rashodi planirani su u istom iznosu kao prihodi. Naglasivši da je komora u dva navrata smanjivala doprinose, Vidošević je napomenuo da su plaće djelatnika HGK niže od prosjeka gospodarstva.

Skupština komore prihvatila je i izmjene statuta, koje uključuju i promjenu izborne procedure. Tako će se ubuduće izbor za predsjednika HGK raspisivati najkasnije 60 dana prije isteka mandata predsjednika komore.