'Moram također upozoriti kako, na žalost, postoje neki koji minoriziraju visinu štete. Svakome je svaka njegova kuna važna, a to najbolje znaju oni koji su je sami i stvorili', rekao je Zaher.

Iako ih nije imenovao jasno je da je Zaher time prozvao ministre iz Vlade premijera Zorana Milanovića. Ministar turizma Darko Lorencina je u četvrtka izjavio kako će šteta zbog blokade granice biti minorna dok je ministar poduzetništva Gordan Maras rekao da ga čudi što gospodarske asocijacije apeliraju da se otvori granica sa Srbijom.

Tvrtke su iskazale inicijativu za sastankom s relevantnim organizacijama, Udruženjem cestovnih prijevoznika te mjerodavnim predstavnicima vlasti obiju Vlada, kojima će se zajednički iznijeti problemi koje oba gospodarstva imaju radi političkih prijepora država.

'Zbog trenutne obostrane blokade prometa na graničnom prijelazu Bajakovo i ostalim prijelazima prema Srbiji, trenutno nam je nerealizirano i izgubljeno oko 10 tisuća tona prema odredištima Srbije, Makedonije, Bugarske, Rumunjske, Grčke i Kosova, što je oko tri milijuna eura. Dodamo li tome i potencijalnu opasnost da će, zbog stajanja željeznica i kamiona s našim proizvodima koji su već krenuli, krajnji kupci imati velikih poteškoća s vlastitim proizvodnjama, neizravno će i naš ugled, kao pouzdanoga hrvatskog dobavljača, biti narušen', upozorio je voditelj razvoja proizvoda u Petrokemiji – Kutina Nenad Marinović

Situaciju im dodatno otežava i činjenica da se sve događa upravo u jesenje doba godine kada je aktualna sjetva te samim time i primjena gnojiva, a štete koje su nastale u početku neće se moći nadoknaditi u nadolazećim tjednima ili mjesecima, budući da su za njih planirane nove prodaje i isporuke. 'Nadamo se brzom i učinkovitom rješenju, budući da će, uzevši sve rečeno u obzir, s dolaskom svakog novoga tjedna šteta biti sve veća nastavi li se trenutno stanje', zaključio je Marinović.

Kraju trenutne blokade prometovanja nadaju se svi gospodarstvenici budući da štete koje ona nosi sa sobom nikako nisu zanemarivih razmjera, ali nadati se samoj deblokadi nije dovoljno, već se je, rekao je predsjednik Udruženja cestovnoga putničkog prometa pri HGK Antun Presečki, u tom smjeru treba i aktivirati.

'Inicijativa Udruženja cestovnoga putničkog prometa je uputiti pismo Privrednoj komori Srbije. U ovome slučaju smatramo bitnom komunikaciju s istovjetnim udruženjem koje djeluje pri PKS-u jer je ključno osvijestiti kako trebamo djelovati svatko u svome smjeru. Srpsko udruženje na promjene sa srpske strane, a mi s naše. Propustimo li, u tom smislu, biti aktivni, neće doći do promjene te će se ova trenutna situacija prolongirati, što uvelike ometa redovito obavljanje djelatnosti', zaključio je Presečki.

I predsjednica Udruženja međunarodnih otpremnika pri HGK Bosiljka Horvat rekla je kako su problemi i štete koje trpe špediteri na graničnim prijelazima svakog dana sve veći i veći: 'Poslovi koji su se do sada odvijali normalno i bez problema, mijenjaju zbog ove situacije rutu, a to nije dobro. Da bi se moglo preko druge rute potrebno je na brzinu rješavati pitanja carinskih garancija i koncesija'.

'Cijela akcija zatvaranja granica bila je preuranjena, ishitrena i nedovoljno iz analizirana i zato sada i jesmo u ovoj situaciji. Promet roba ne bi smio trpiti radi izbjeglica, a pogotovo ne na duži period. Svi trpimo štete zbog blokada puteva gospodarskih ruta, ali najveće će štete nastati kada će se gospodarske rute prebaciti na neke druge koridore kroz druge države. U ime svih plastičara apeliram na hrvatsku i srpsku Vladu da otvore granice za neometano poslovanje čim prije, upravo kako bi se izbjegle dugotrajnije posljedice. Dugo nam je trebalo da nakon rata stabiliziramo gospodarske odnose sa Srbijom i nema potrebe da nam se odnosi ponovno tako naruše. Siguran sam da će i Hrvatska gospodarska komora jednako kao i Privredna komora Srbije učiniti sve kako bi se izbjegle dugotrajnije posljedice', rekao je direktor Straža plastike Josip Grilec.

'Smatram da se mora inzistirati na obostranom uspostavu koridora sa svim državama Europske unije, ali i s drugim zamljama kako bi roba, u mome slučaju riba, mogla nesmetano naći put do svojih prijašnjih kupaca i potrošača“, mišljenja je predsjednik Udruženja ribarstva i prerade ribe pri HGK Milan Božić, a predsjednik Udruženja cestovnog teretnog prometa pri HGK Darko Vukadinović smatra kako i od resornoga ministarstva očekuju konkretnu reakciju kao i zajedničku akciju s hrvatskim prijevoznicima jer bi njihova osnovna uloga trebala biti zaštita hrvatskog prijevozništva.

'Duboko uvažavajući obranu hrvatskih nacionalnih interesa moramo upozoriti na ogroman gospodarski problem zbog sprječavanja slobode kretanja roba. Promet kao žila kucavica gospodarstva već je nekoliko dana blokiran što donosi štetu prijevoznicima kao i cjelokupnome hrvatskome gospodarstvu. U bilateralnoj razmjeni s Republikom Srbijom osjetan udjel čine robe iz hladnog lanca, a njihov je rok dostave i uporabe vremenski uvjetovan', kazao je Vukadinović te za kraj dodao kako i srpski prijevoznici imaju isti problem te kako ni njima nije u interesu produljenje ove situacije.

Predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja pri HGK Nedo Pinezić smatra da Hrvatska stoji pred velikim izazovom suočavanja s milenijskom izbjegličkom krizom koja bi mogla obilježiti i iduću 2016. turističku godinu.

'Turizam je je poput poljoprivrede vrlo osjetljiv na vanjske utjecaje – meteorološke, socijalne, političke (ne) prilike u okruženju, a izbjeglička kriza u Hrvatskoj i Europi nije mali incident, tim više što ne znamo što slijedi i koliko će cijela situacija trajati no svakako će utjecati i na turizam. Nastavi li se nekontrolirani priljev izbjeglica, hrvatski turizam će to osjetiti. Nastavi li se blokada prometa i granica, isto tako. Svaka mjera koja još više slabi ionako slabo domaće gospodarstvo ima multiplikativni i dalekosežni utjecaj', rekao je Pinezić i dodao kako gospodarstvo treba poručiti političarima da ne koriste ovakve situacije za političke kampanje jer svako blokiranje granica (bilo za ljude, bilo za robu) stvara odbojnost za putovanja i turizam u tu zemlju, kao što je to bilo u Grčkoj ovog ljeta.

Iako njegov sektor nije izravno pogođen, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Dubravko Ranilović smatra da su posljedice zatvaranja granica dalekosežne: 'Ostao sam zatečen sudbinom ostalih kolega gospodarstvenika. Ovo će se odraziti ne samo na one koji posluju sa Srbijom i okolnim zemljama, već i na svakoga građana Republike Hrvatske, kriza će se preliti na nas.'