Kogeneracijska elektrana (za proizvodnju električne i toplinske energije) BE-TO Sisak bit će snage 2 megavata (MW) električne i 10 MW toplinske energije. Izgradnja će, kako je najavljeno, započeti u jesen ove godine, a rok izgradnje i završetak planiranih radova je 24 mjeseca od stupanja ugovora na snagu, odnosno do prve polovice 2017. godine.

Ugovor su potpisali predsjednik Uprave HEP-a Perica Jukić i, u ime konzorcija izvođača radova, predsjednik Uprave Đure Đakovića Holdinga Tomislav Mazal

S istim je konzorcijem HEP prošli tjedan potpisao i ugovor za izgradnju kogeneracijske elektrane na biomasu BE-TO Osijek, vrijednosti 16,25 milijuna eura. Ukupna vrijednost investicije u te dvije elektrane na biomasu tako iznosi više od 35 milijuna eura, a financiraju se kreditom njemačke KfW banke.

Kao energent nova će elektrana na temelju dugoročnih ugovora koristiti drvnu sječku, a moguće je i sklapanje ugovora s privatnim kooperantima.

Uz izgradnju elektrane na biomasu u Sisku, predviđena je i izgradnja novog vrelovoda gradske toplinske mreže, čime će se osjetno poboljšati opskrba više tisuća sisačkih stanova i drugih objekata toplinskom energijom, uz mogućnost širenja mreže.

Nužne su nam slične investicije, istaknuo je predsjednik Uprave Đuro Đaković Holdinga Tomislav Mazal, poručujući kako je ta tvrtka spremna i sposobna ostvarivati slične projekte. Izrazio je i spremnost za sudjelovanju u projektu izgradnje vjetroelektrana.

Naime, HEP je danas predstavio i svoj projekt obnovljivih izvora energije, pri čemu je predsjednik Uprave tvrtke Perica Jukić istaknuo da je proizvodnja iz obnovljivih izvora energije strateško područje poslovanja HEP-a.

Elektrane u Sisku i Osijeku bit će prva kogeneracijska postrojenja na šumsku biomasu u proizvodnom portfelju HEP grupe i ujedno prve elektrane tog tipa u HEP grupi u statusu povlaštenog proizvođača iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Takav status ima i devet fotonaponskih (sunčanih) elektrana koje su tijekom prošle godine postavljene na krovove poslovnih zgrada u vlasništvu HEP-a širom Hrvatske, a u pogonu je za sada i jedna mala hidroelektrana (mHE) Lešće, u izgradnji su još dvije (Prančevići i Varaždin) i uskoro će početi izgradnja još jedne male hidroelektrane (Peruča). Na području obnovljivih izvora energije HEP planira i proširenje portfelja pa je krajem siječnja objavio poziv nositeljima projekata koji su zainteresirani da prodaju svoje projekte u fazi razvoja, što se odnosilo na projekte vjetroelektrana, sunčanih elektrana, malih hidroelektrana, bioelektrana i bioplinskih elektrana.

'Činjenica je da HEP još nema vjetroelektrane u svom vlasništvu, ali je više projekata u pripremi. Na temelju iskazanog interesa, a zaprimili smo ih 104, HEP će do kraja godine donijeti investicijske odluke za više projekata obnovljivih izvora energije', najavio je Jukić, dodajući kako su spremni ući i u suvlasništvo već izgrađenih kapaciteta, ali pod uvjetom da imaju više od 50 posto vlasništva.

'HEP danas posluje stabilno s jasnom vizijom razvoja i namjerom širenja i na druga tržišta. Realizacijom vlastitih projekata i preuzimanjem projekata u razvoju, HEP nastoji potvrditi ulogu vodeće tvrtke u Hrvatskoj u sektoru obnovljivih izvora energije i dati snažan doprinos ispunjenju nacionalnih ciljeva usklađenih s energetsko-klimatskom politikom Europske unije', zaključio je Jukić.