“Brzina ulaska u OECD nije presudna, već kvaliteta pregovaračkog procesa. Važno je da smo proces iskoristili kao poticaj reformama olakšanja uvjeta poslovanja. Ulaskom u EU područje napravili smo snažnu reformu spuštanja uvjeta financiranja. Finacije smo sveli na povoljnu putanju. Dok smo vodili pregovore za ulazak u Uniju, sve reforme su doprinjele tome da smo smanjili trošak za financirnaje javnog duga. On je sada dvostruko niži od prosjeka Unije“, kazao je Stojić na N1.

Stojić je komentirao i inflaciju u Hrvatskoj. Tvrdi da bolje stojimo od ostataka Europe.

“Kada pogledamo koliko je inflacija napredovala u prva tri mjeseca ove godine, njena dinamika je slabija od onog u području EU. Građanima će biti zanimljiv podatak kako je cijena hrane u Hrvatskoj manja nego u Njemačkoj. Do rasta cijena jest došlo, ali podaci pokazuju da su hrana, pića i duhanskih proizvoda rasli 15 i pol posto, dok je u Njemačkoj to bilo oko 20 posto“, objasnio je. Stojić je otkrio i da Europsku centralnu banku (ECB) brine da temeljna inflacija, dakle opća stopa infalcije prilagođena za cijenu energenata i prehrambenih proizvoda, i dalje raste. ECB će još neko vrijeme podizati kamatne stope, kazao je.

Cijela operacija ovisit će i o drugim faktorima poput poremaćaja u banakarskim sustavima, kao onog koji se zbio u SAD-u.

“Ako se ostvare najave Američke centralne banke da ćemo u drugoj polovici ove godine i početkom sljedeće godine, ući u recesiju, onda smo pri kraju rasta kamatnih stopa. Recesija koja se najavljuje i koja će vjerojatno doći manje je zlo od visoke infalcije. Recesije inače kratko traju, dok inflacija naruši kupovnu moć i teško se iz nje izvući bez dizanja kamatnih stopa“, poručio je

Stojić tvrdi i da je naš bankarski sustav stabilan.

“Imamo jednu od najvećih stopa adekvatnosti kapitala, a dobro stojimo i po pitanju likvidnosti. To ne bi smjeli ugrožavati nekakvim nepredvidljivim odlukama“, poručio je.

Dodaje i da je da je naš financijski sustav izuzetno bankocentričan.

“Godine 2015. donesen je zakon o konverziji švicarskih franaka. Dobar broj dužnika dobio je jednake uvjete kao i da su uzeli kredite u eurima. Ovo što se sada događa je druga devijacija obeštećenja, koja je vrlo upitna. Zahtjev za obeštećenjem temelji se na obraćaju gdje kunski kredit s fiksnom kamatnom stopom od 4,2 posto nije u ekonomskoj realnosti s vremenom kada je kunski kredit imao stopu od deset posto. Bivše korisnike kredita u švicarcima stavlja u prednost u odnosu na sve ostale dužnike u Hrvatskoj“, zaključio je.