Bule je na konferenciji za medije u Ministarstvu financija političku kampanju SDP-a i Možemo!, u kojoj su obišli brojne hrvatske gradove, nazvao "višemjesečnim putujućim cirkusom", uz ocjenu da joj je cilj popraviti politički rejting oporbenih stranaka, politički profitirati na jednoj vrlo osjetljivoj temi za hrvatske građane, kao i stvoriti potpuno pogrešnu percepciju da je za povišene inflacijske pritiske odgovorna i kriva Vlada.

Smatra da kampanja nije naštetila Vladi, a da je završila i "na sreću" oporbe jer nije donijela nikakve rezultate u pogledu njihovog političkog rejtinga, a pogotovo u kontekstu nekih konkretnih mjera koje bi mogle pomoći hrvatskim građanima.

"Odgovorno tvrdimo da u proteklih nekoliko mjeseci nismo čuli doslovno niti jedan konkretan, provediv i financijski održiv prijedlog ili ideju kako suzbiti povišenu inflaciju u Hrvatskoj", izjavio je Bule.

Stranke SDP i Možemo! u ponedjeljak su na zagrebačkom Europskom trgu na završnoj konferenciji za novinare prvog ciklusa obilaska Hrvatske na temu borbe protiv inflacije poručile kako se politički i ekonomski okvir Hrvatske mora promijeniti kako bi građani živjeli bolje, uz poruku i predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću da će "njegovo nečinjenje" građani kazniti na izborima.

Po riječima državnog tajnika, osim izostanka originalne ideje, oporba za kampanju nije osmislila ni originalni naziv, dok je on kampanju nazvao "zamornom političkom predstavom".

Razumijemo nervozu oporbe

"Razumijemo nervozu oporbe da nije moguće nakon tri gubitka na parlamentarnim izborima u deset godina, a i izvjesnog četvrtog, tvrditi da ste relevantna politička alternativa u zemlji. Međutim s druge strane treba voditi i računa o izgovorenoj javnoj riječi", poručio je Bule.

U nemogućnosti da ponudi bilo kakve konkretne prijedloge i rješenja, kazao je Bule, oporba političku raspravu pokušava "skrenuti" na razinu teorija zavjere i priča o pogodovanju nekim interesnim skupinama. Tezu da Vlada ne želi ništa učiniti po pitanju inflacije jer joj ona odgovara zbog boljeg punjenja državnog proračuna, Bule je nazvao narativom i argumentom kojim se izlazi izvan okvira civilizirane političke rasprave.

Vlada provodi odgovornu ekonomsku politiku za borbu protiv inflacije

Rekao je i da na "sijanje panike" iz oporbenih redova Vlada i Ministarstvo financija ne mogu učiniti ništa, osim kao i do sada provoditi odgovorne ekonomske politike.

Pritom je podsjetio da je u proteklih nekoliko mjeseci Vlada donijela novi, deseti "energetski" paket mjera za građane i gospodarstvo, a predstavila je i prijedlog antiinflacijskog paketa, koji bi na snagu trebao stupiti od početka iduće godine, a uključuje i ukidanje poreza na dohodak od mirovina, određene promjene u oporezivanju kratkoročnog najma i paušalnih obrtnika, kao i porez na prekomjerne profitne marže.

Izjavio je i da je evidentno da politika Vlade daje rezultate jer je inflacija usporila zadnja dva mjeseca, isto se očekuje i u srpnju, a cilj je da u prvom kvartalu iduće godine dosegne razinu prosjeka eurozone i ostatka EU-a.

Do rasta cijena energenata je došlo zbog sukoba na Bliskom istoku, a bez cijena energije inflacija je već sada ispod tri posto, rekao je Bule, istaknuvši i pad cijena industrijskih proizvoda na godišnjoj razini, dok su cijene hrane "ispod ciljane razine od dva posto".

Svi shvatili poruku Vladinog antiinflacijskog paketa

Neke analize pokazuju, izvijestio je, da bi u srpnju moglo doći do "široko rasprostranjene stagnacije cijena hrane, a po nekim kategorijama i pada na godišnjoj razini".

"To je iznimno važno, očito su svi shvatili poruku Vladinog najavljenog paketa mjera i poreza na prekomjerne profitne marže", ocijenio je Bule.

Kazao je i da su "suštinski problem" cijene usluga, podsjetivši da Vlada konstantno apelira na privatni sektor da bude odgovoran u određivanju cijena.

Na tezu novinara da je inflacija bila visoka i prije izbijanja krize na Bliskom istoku, Bule je istaknuo da je to dobrim dijelom i vrlo jasna posljedica gospodarskog rasta u Hrvatskoj, koji je već više godina bitno snažniji od prosjeka eurozone i EU-a.

Upitan o HNB-ovim prognozama usporavanja rasta hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu na 1,6 posto na godišnjoj razini, Bule je istaknuo da je u tom razdoblju kriza na Bliskom istoku bila najintenzivnija, pri čemu se ona ne reflektira samo na cijene energenata, već između ostalog i investicijske odluke.