Te promjene bi se trebale uvesti do 2060. godine jer, u protivnom, ističu iz središnje banke, postoji mogućnost da se i Njemačka suoči s problemom vezanim uz isplatu mirovinskih obveza.

Ističe se, naime, kako je njemački mirovinski sustav trenutno na zdravim temeljima, ali i kako bi to moglo doći u pitanje u nekoliko sljedećih desetljeća.

Iz Bundesbanke navode kako se umirovljenjem tzv. 'baby-boomers' generacije - rođene nakon Drugog svjetskog rata - na tržištu neće naći dovoljno mlađih radnika da ih zamijeni.

Umirovljenička dob za njemačke radnike postupno će se, do 2030. godine, povećavati na 67 godina.

Međutim, iz Bundesbanka vjeruju kako od 2050. to povećanje vremenske granice za umirovljenje neće biti dovoljno da njemačka vlada izdatke za mirovine zadrži u ciljanoj razini od najmanje 43 posto prosječnog prihoda, te zato predlažu produljenje dobi za umirovljenje na 69 godina

Promjene su neizbježne kako bi se zadržao postojeći siguran mirovinski sustav, ističe se u redovitom mjesečnom izvješću Bundesbanke.

S druge strane, vladin glasnogovornik Steffen Seibert ističe kako njemačka Vlada ostaje pri odluci o umirovljenju u dobi od 67 godina.

'Umirovljenje u dobi od 67 godina razumna je i nužna mjera, s obzirom na demografski razvoj u Njemačkoj. Stoga će se implementacija te mjere provesti kako je dogovoreno, korak po korak', kazao je Seibert.