’Europska komisija želi obvezati zemlje članice da u kriznim situacijama dijele plin sa susjedima. To je jedna od mjera suzbijanja plinske ovisnosti o Rusiji koje će biti utvrđene u Bruxellesu, a službeno predstavljene sljedeći tjedan’, piše Financial Times.

Prema prijedlogu EK-a, osiguranje opskrbe kućanstva, sustava grijanja i institucija kao što su bolnice, imalo bi prednost. Ako bilo koju od zemalja zadese problemi u opskrbi plinom, a njezini susjedi takvih problema nemaju, morat će zemlji u poteškoćama ustupiti dio plina iz svojih rezervi ili izvora.

Dužnosnici EK-a takav plan, koji moraju odobriti zemlje članice i Europski parlament, nazivaju ‘obaveznom solidarnošću’, prenosi Financial Times.

Kritične slabosti u Europi

U članku se podsjeća na prekide u isporuci ruskog plina Europi 2006. i 2009. godine, koje su pokazale kritične slabosti, posebno u istočnoj Europi.

Kako se navodi, Europa bi, prema planu Bruxellesa, bila podijeljena na devet zona, a države koje im pripadaju bile bi obvezne raditi zajedno na planovima izgradnje infrastrukture koja će olakšati njihovo međusobno energetsko, točnije plinsko povezivanje.

Financial Times pritom iz prijedloga izdvaja četiri zone - u jednoj će biti Njemačka, Poljska, Češka i Slovačka, u drugoj će biti Hrvatska i uz nju još Mađarska, Austrija, Italija i Slovenija, treća zona obuhvaćala bi Bugarska, Grčka, Rumunjska i druge balkanske zemlje, a u četvrtoj bi bile Finska i baltičke zemlje.

Heterogena plinska mreža

U svakoj od zona, države bi bile dužne zajedno razrađivati plan izgradnje neophodne infrastrukture za osiguranje zaliha i međusobni transport plina. Razradu antikriznih planova kontrolirat će Europska komisija, koja želi i ovlaštenje za provjeru ugovora o plinu, prije potpisivanja, koje sklapaju zemlje članice.

Prema nacrtu plana do kojeg je došao Financial Times, briselski činovnici ideju te, po mnogima kontroverznu ovlasti, brane tezom da sigurnost opskrbe plinom može biti puno bolje postignuta na razini Unije, nego na nivou pojedinih zemalja.

Europski dužnosnici ističu da su u prošlosti pojedine države u kriznim situacijama bile posebno ranjive, jer su imale niske rezerve i bile slabo povezane sa susjedima, zbog čega su na smanjenje isporuka ruskog plina morale reagirati same.

Bruxelles, navodi se u članku, odavna želi preoblikovati heterogene nacionalne plinske mreže u jedinstveno europsko tržište, kako bi poboljšao energetsku sigurnost i s vremenom snizio cijene. No dasadašnji napredak u tom smjeru vrlo je polagan, dijelom i zbog željenacionalnih vlada da nastave vlastite politike u energetskom sektoru.

Računa se na Poljsku

Europska komisija bi u svojim nastojanjima za energetskom intergacijom mogla računati na snažnu podršku Poljske, u kojoj je energetska sigurnost tema broj jedan i koja je još prije deset godina prva zazivala slične mjere, piše list.

Varšava, naime, strahuje da bi Moskva mogla iskoristiti vladajući položaj na tržištu plina kako bi politički pritiskala EU. Osim toga, poljske vlasti sumnjaju da su neki od njihovih istočnih susjeda ušle u povoljnije aranžmane s Gazpromom.

Financial Times prenosi izjavu diplomata jedne istočnoeuropske zemlje koji kaže kako je prijedlog EK-a vrlo sličan onome što su željeli Poljaci, uz napomenu kako nema sumnje da geopolitika utječe na probleme plina u regiji više nego što to čini tržište, tako da prijedlozi u vezi sa sigurnošću opskrbe imaju itekakva smisla.

Poljska i druge istočnoeuropske države osjetljive su na ruske pritiske, kao i baltičke zemlje, pa stoga ne čudi da podržavaju najkontraverzniji element prijedloga: ovlast EK-a da pregleda sve međudržavne ‘plinske’ ugovore prije nego što su potpisani, kako bi spriječila bilo kakve problematične klauzule koje bi mogle ugroziti sigurnost opskrbe. Još 2010. godine, Poljska je bila prva zemlja koja je tražila od Komisije da sudjeluje u njezinim pregovorima s Gazpromom, podsjeća Financial Times.