Hrvatski vozači već su navikli na činjenicu da brzina koju izmjeri radar nije nužno jednaka brzini na temelju koje se određuje prometni prekršaj. Od izmjerene vrijednosti oduzima se takozvana sigurnosna razlika, odnosno propisani odbitak kojim se uzima u obzir moguća pogreška mjernog uređaja i primijenjene metode mjerenja.

Međutim, upravo bi se taj odbitak uskoro mogao znatno smanjiti. Državni zavod za mjeriteljstvo pripremio je prijedlog novog Pravilnika o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za mjerila brzine u cestovnom prometu, kojim se mijenjaju pravila za utvrđivanje brzine vozila.

Prijedlog je upućen u javno savjetovanje, koje traje do 19. listopada 2026. godine. Ako bude prihvaćen u predloženom obliku, vozačima će se pri mjerenju brzine u mnogim situacijama priznavati znatno manja sigurnosna razlika nego danas.

To znači da bi isti rezultat mjerenja mogao dovesti do znatno veće novčane kazne.

Ista brzina, ali tri puta veća kazna

Najbolji primjer nalazi se u naselju u kojem je dopuštena brzina 50 km/h.

Zamislimo da stacionarna kamera izmjeri automobilu brzinu od 86 km/h.

Prema važećem Pravilniku o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za mjerila brzine u cestovnom prometu, kod izmjerenih brzina od 51 do 100 km/h oduzima se sigurnosna razlika od 10 km/h.

To znači da se za potrebe utvrđivanja prekršaja računa brzina od 76 km/h, odnosno prekoračenje ograničenja za 26 km/h.

Prema članku 53. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za prekoračenje dopuštene brzine u naselju za više od 20 do 30 km/h propisana je novčana kazna od 130 eura.

No prema prijedlogu novog pravilnika, sigurnosna razlika kod stacionarnog mjerenja brzine od 51 do 100 km/h iznosila bi samo pet kilometara na sat.

U tom slučaju od izmjerenih 86 km/h oduzelo bi se pet kilometara na sat, pa bi mjerodavna brzina bila 81 km/h.

To znači da bi prekoračenje iznosilo 31 km/h.

A upravo se tu događa ključna promjena.

Za prekoračenje brzine u naselju za više od 30 do 50 km/h Zakon o sigurnosti prometa na cestama propisuje kaznu od 390 do 920 eura.

Dakle, isti rezultat mjerenja mogao bi, umjesto dosadašnjih 130 eura, dovesti do kazne od najmanje 390 eura.

Što se točno mijenja kod radara?

Prema važećem pravilniku iz 2020. godine, sigurnosna razlika kod izmjerenih brzina do 50 km/h iznosi tri kilometra na sat. Kod brzina od 51 do 100 km/h oduzima se 10 km/h, a kod brzina većih od 100 km/h sigurnosna razlika iznosi 10 posto izmjerene brzine, uz zaokruživanje na veću vrijednost.

Novi prijedlog donosi detaljniju podjelu.

Kod stacionarnih mjerenja brzine do 50 km/h odbitak bi ostao tri kilometra na sat. Međutim, od 51 do 100 km/h smanjio bi se na pet kilometara na sat.

Za izmjerene brzine od 101 do 120 km/h sigurnosna razlika iznosila bi šest kilometara na sat, od 121 do 140 km/h sedam, a od 141 do 160 km/h osam kilometara na sat.

Kod većih brzina odbitak bi se postupno povećavao prema propisanim razredima.

To znači da se ne mijenja samo jedan detalj u načinu mjerenja, nego čitava struktura sigurnosnih razlika koje se primjenjuju pri utvrđivanju prekršaja.

Čak i mala razlika može odlučiti hoćete li platiti kaznu

Promjena bi mogla biti posebno zanimljiva kod manjih prekoračenja brzine.

Primjerice, na cesti u naselju s ograničenjem od 50 km/h kamera izmjeri brzinu od 60 km/h.

Prema sadašnjem pravilniku oduzima se 10 km/h, pa je mjerodavna brzina 50 km/h. U takvom slučaju nema utvrđenog prekoračenja.

No prema novom prijedlogu oduzimalo bi se samo pet kilometara na sat.

Mjerodavna brzina tada bi iznosila 55 km/h, odnosno pet kilometara na sat iznad dopuštene.

Prema članku 53. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za prekoračenje brzine u naselju do 10 km/h propisana je kazna od 30 eura.

Drugim riječima, ono što prema sadašnjim pravilima ne bi rezultiralo kaznom, prema predloženim pravilima moglo bi postati kažnjiv prekršaj.

Važno je pritom naglasiti da sigurnosna razlika nije dopuštenje za prekoračenje brzine. Ograničenje od 50 km/h znači da je najveća dopuštena brzina 50 km/h, neovisno o tome koliki se odbitak primjenjuje pri mjerenju.

Promjena bi se osjetila i na autocestama

Razlika ne bi bila ograničena samo na gradske prometnice.

Zamislimo automobil koji na autocesti s ograničenjem od 130 km/h prolazi pokraj stacionarne kamere brzinom od 156 km/h.

Prema važećem pravilniku oduzima se 10 posto izmjerene brzine, odnosno 15,6 km/h, što se zaokružuje na 16 km/h. Mjerodavna brzina tada iznosi 140 km/h.

To znači da je prekoračenje 10 km/h, što prema važećem zakonskom razredu za brzinu izvan naselja ne dovodi do novčane kazne.

Prema prijedlogu novog pravilnika, kod izmjerene brzine od 156 km/h oduzimalo bi se osam kilometara na sat.

Mjerodavna brzina tada bi iznosila 148 km/h, odnosno 18 km/h iznad dopuštene.

Za prekoračenje brzine izvan naselja za više od 10 do 30 km/h Zakon o sigurnosti prometa na cestama propisuje kaznu od 60 eura.

I u ovom primjeru ista izmjerena brzina mogla bi dovesti do drukčijeg ishoda.

Zašto se smanjuje sigurnosna razlika?

Državni zavod za mjeriteljstvo obrazložio je potrebu za novim pravilnikom tehnološkim razvojem uređaja za mjerenje brzine.

Suvremeni radari, laserski uređaji i drugi sustavi nadzora prometa znatno su napredovali u odnosu na starije generacije opreme.

Uređaji su precizniji, a metode mjerenja i obrade podataka sve pouzdanije.

Zbog toga se smatra da dosadašnje sigurnosne razlike više ne moraju biti toliko velike.

Novi pravilnik također bi detaljnije uredio tehničke zahtjeve za različite vrste uređaja, uključujući mjerila koja brzinu određuju obradom fotografija ili videosnimki.

Posebno bi se razlikovala stacionarna mjerenja, mjerenja iz vozila u pokretu i mjerenja praćenjem vozila kakva koriste policijski presretači.

Za svaku od tih metoda predviđene su odgovarajuće sigurnosne razlike.

Kada će nova pravila početi vrijediti?

Najvažnije je naglasiti da predložene promjene još nisu stupile na snagu.

Javno savjetovanje o novom pravilniku otvoreno je do 19. listopada 2026. godine, nakon čega slijedi razmatranje primjedbi i eventualno donošenje konačnog teksta.

Do tada se nastavljaju primjenjivati sigurnosne razlike propisane važećim pravilnikom iz 2020. godine.

Također, konačna verzija novih pravila može se razlikovati od trenutačnog prijedloga.

No ako budu prihvaćena u sadašnjem obliku, posljedice će biti vrlo konkretne.

Vozači neće nužno morati voziti brže nego danas da bi dobili veću kaznu. Dovoljno je da se od iste izmjerene brzine ubuduće oduzima manja sigurnosna razlika, pa prekoračenje prijeđe u viši zakonski kazneni razred.

Upravo zato primjer brzine od 86 km/h na cesti s ograničenjem od 50 km/h najbolje pokazuje koliko velika promjena može nastati zbog samo pet kilometara na sat razlike u obračunu.

Jer ono što danas znači kaznu od 130 eura, prema novim pravilima moglo bi stajati najmanje 390 eura.