Fehlinger-Jahn, koji se predstavlja kao predsjedavajući Austrijskog odbora za proširenje NATO-a, svoju je ideju iznio na društvenoj mreži X. Pozvao je europske države da razmotre zajedničko ograničenje od 100 km/h na autocestama i glavnim prometnicama, umjesto različitih pravila koja danas vrijede od države do države.

'Pozivam Europsku uniju da uvede obvezno maksimalno ograničenje brzine od 100 km/h na svim autocestama i glavnim cestama. Jedna Europa trebala bi imati jedno jasno maksimalno ograničenje brzine', poručio je.

U kasnijim istupima posebno je naglasio ograničavanje brzine privatnih dizelskih automobila, povezujući takvu mjeru s potrebom smanjenja potrošnje dizelskog goriva i očuvanja energetskih resursa.

Šest razloga zbog kojih želi sporiju vožnju

Austrijski ekonomist svoju ideju temelji na nekoliko argumenata, a prvi se odnosi na sigurnost prometa.

Smatra da bi smanjenje najveće dopuštene brzine moglo pridonijeti manjem broju prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama i teškim ozljedama. Pri nižim brzinama vozači u pravilu imaju više vremena za reakciju, a u slučaju sudara oslobađa se manje energije.

Drugi važan argument jest potrošnja goriva. Automobili pri velikim brzinama moraju svladavati sve veći otpor zraka, zbog čega potrošnja energije raste. Smanjenje brzine sa 130 na 100 km/h zato kod mnogih vozila može donijeti osjetnu uštedu goriva ili električne energije.

Fehlinger-Jahn smatra da bi takva mjera istodobno smanjila europsku ovisnost o uvozu nafte i drugih fosilnih goriva.

Kao dodatne prednosti navodi manje emisije štetnih plinova, nižu razinu prometne buke i jednostavnija pravila za vozače koji putuju između različitih europskih država.

'Europa mora postati sigurnija, energetski učinkovitija i manje ovisna o neprijateljski nastrojenim dobavljačima energije', poručio je.

Naglašava pritom da zajedničko ograničenje od 100 km/h ne bi značilo ukidanje postojećih nižih ograničenja. U naseljima, zonama radova i na opasnim dionicama i dalje bi vrijedila stroža pravila.

Što bi to značilo za hrvatske vozače?

U Hrvatskoj je prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama najveća dopuštena brzina na autocestama 130 km/h, osim ondje gdje prometni znakovi ili posebna pravila određuju niže ograničenje.

Na brzim cestama ograničenje je 110 km/h, a na ostalim cestama izvan naselja 90 km/h, uz zakonske iznimke za pojedine kategorije vozila.

Kada bi se Fehlinger-Jahnov prijedlog u najširem obliku doista prihvatio, najveća dopuštena brzina na hrvatskim autocestama smanjila bi se za 30 km/h.

Razlika možda na prvi pogled ne izgleda golema, ali na duljim putovanjima postaje vrlo primjetna.

Primjerice, za prelazak 300 kilometara pri stalnoj brzini od 130 km/h potrebno je približno dva sata i 18 minuta. Pri brzini od 100 km/h ista udaljenost prelazi se za tri sata.

To je gotovo 42 minute dulje putovanje, pod pretpostavkom da nema zastoja, zaustavljanja ili drugih ograničenja brzine.

S druge strane, potrošnja goriva pri nižoj brzini kod mnogih bi automobila bila manja. Kolika bi bila stvarna ušteda, ovisilo bi o motoru, masi i aerodinamici vozila, prometnim uvjetima te načinu vožnje.

Austrijanci su već raspravljali o ograničenju od 100 km/h

Ideja o sporijoj vožnji autocestama nije nova, a posebno je aktualna u Austriji.

Ondje se već raspravljalo o smanjenju najveće dopuštene brzine sa 130 na 100 km/h, prvenstveno radi smanjenja potrošnje goriva i emisija.

Međutim, austrijski autoklub ÖAMTC upozorio je da se potencijalne uštede ne smiju precjenjivati.

Prema njihovim procjenama, pri pojedinačnoj vožnji stalnom brzinom od 100 km/h potrošnja može biti i do 25 posto manja nego pri 130 km/h. No na razini ukupne potrošnje goriva u državi učinak bi bio znatno manji, među ostalim zato što se velik dio prometa odvija izvan autocesta, a prosječne brzine često su ionako niže od dopuštenih.

Različiti pristupi već postoje diljem Europe.

Njemačka je najpoznatiji primjer države u kojoj na dijelu autocesta nema općeg ograničenja brzine, dok Nizozemska na većini autocesta tijekom dana primjenjuje ograničenje od 100 km/h.

Hoće li Europska unija doista ukinuti 130 km/h?

Zasad nema naznaka da bi se takva promjena uskoro mogla dogoditi.

Fehlinger-Jahnov prijedlog osobna je inicijativa iznesena u javnosti, a ne zakonodavni prijedlog Europske komisije ili odluka država članica.

Usto, ograničenja brzine na cestama danas su u velikoj mjeri uređena nacionalnim prometnim propisima. Uvođenje jedinstvenog pravila na razini Europske unije zato bi zahtijevalo odgovarajući pravni i politički postupak.

Postavlja se i pitanje koliko bi bilo opravdano uvoditi jednako ograničenje na svim autocestama, bez obzira na njihovu konstrukciju, gustoću prometa i sigurnosne karakteristike.

Zagovornici nižih brzina ističu sigurnost, manju potrošnju i zaštitu okoliša, dok protivnici upozoravaju na dulje trajanje putovanja i moguće gospodarske posljedice.

Za hrvatske vozače zasad se ništa ne mijenja. Na autocestama i dalje vrijedi opće ograničenje od 130 km/h, a prijedlog austrijskog ekonomista tek je još jedan doprinos europskoj raspravi o tome koliko bismo brzo u budućnosti trebali voziti.