Vozačka dozvola izdana u Njemačkoj, Austriji ili nekoj drugoj zemlji ne znači da njezin vlasnik može izbjeći posljedice prometnih prekršaja počinjenih u Hrvatskoj. To vrijedi čak i za hrvatske državljane koji su domaću vozačku dozvolu zamijenili stranom.
Ako vozač s inozemnom vozačkom dozvolom u Hrvatskoj prikupi dovoljan broj negativnih prekršajnih bodova, može ostati bez prava korištenja te dozvole na hrvatskim cestama čak dvije godine. Upravo je takav slučaj nedavno završio pred Upravnim sudom u Splitu.
Među hrvatskim građanima koji žive i rade u inozemstvu mnogi su hrvatsku vozačku dozvolu zamijenili za dokument države u kojoj imaju prebivalište. Isto tako, hrvatskim cestama svakodnevno prometuje velik broj stranih državljana.
Međutim, posjedovanje strane vozačke dozvole ne znači da vozač nije obuhvaćen hrvatskim sustavom negativnih prekršajnih bodova. Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, vozač koji tijekom dvije godine prikupi 12 negativnih prekršajnih bodova suočava se s ozbiljnim posljedicama.
Kod vlasnika hrvatske vozačke dozvole ona se ukida i oduzima, a ponovno polaganje vozačkog ispita moguće je nakon proteka propisanog roka i ponovnog osposobljavanja. Kod vozača koji koriste vozačku dozvolu izdanu u državi članici Europskog gospodarskog prostora ili drugu inozemnu vozačku dozvolu situacija je nešto drukčija.
Njihovu stranu vozačku dozvolu hrvatske vlasti ne ukidaju na isti način, ali mogu zabraniti njezino korištenje na području Hrvatske na dvije godine. Drugim riječima - dokument i dalje može vrijediti u državi koja ga je izdala, ali s njim tijekom trajanja zabrane ne smijete voziti u Hrvatskoj.
Vozač zamijenio hrvatsku dozvolu njemačkom
Kako to izgleda u praksi pokazuje presuda Upravnog suda u Splitu od 26. svibnja 2026. godine, poslovnog broja Us I-115/2026-7. U tom slučaju hrvatski je vozač svoju vozačku dozvolu u lipnju 2022. zamijenio za vozačku dozvolu Savezne Republike Njemačke, prenosi HAK revija.
Nakon što je u Hrvatskoj prikupio 13 negativnih prekršajnih bodova, Ministarstvo unutarnjih poslova izreklo mu je zabranu korištenja vozačke dozvole na području Hrvatske u trajanju od dvije godine.
Tijekom tog razdoblja ne može podnijeti ni zahtjev za zamjenu njemačke vozačke dozvole za hrvatsku. Vozač se obratio Upravnom sudu pokušavajući poništiti rješenje MUP-a.
Tvrdio je, među ostalim, da živi i radi u Njemačkoj te da mu je vozačka dozvola potrebna za posao. Naveo je da je zaposlen u tvrtki u kojoj svakodnevno upravlja kombijima u sklopu proizvodnje i prijevoza kamp-prikolica i vozila te da bi zbog zabrane mogao ostati bez posla i prihoda.
U Hrvatskoj, tvrdio je, boravi tek nekoliko puta godišnje. Sud je odbio njegov tužbeni zahtjev. Ključan je pritom detalj da se zabrana koju je izrekao hrvatski MUP odnosi samo na područje Republike Hrvatske.
Zbog toga njegova njemačka vozačka dozvola nije automatski prestala vrijediti u Njemačkoj. Vozač tamo i dalje može upravljati vozilom ako za to ispunjava sve uvjete prema njemačkim propisima. No tijekom dvije godine zabrane s istom dozvolom ne smije voziti u Hrvatskoj.
Presuda Upravnog suda u Splitu zasad je nepravomoćna, ali jasno pokazuje kako hrvatske vlasti primjenjuju sustav negativnih prekršajnih bodova na osobe koje posjeduju vozačku dozvolu druge države.
Visoke kazne za one koji ipak sjednu za volan
Ignoriranje takve zabrane može biti vrlo skupo. MUP navodi da osoba koja nakon izvršnosti odgovarajućeg rješenja upravlja motornim vozilom prije ponovnog stjecanja prava na samostalno upravljanje može biti kažnjena novčanom kaznom od 1320 do 2650 eura ili zatvorskom kaznom do 60 dana.
Dakle, strana vozačka dozvola može ostati fizički u novčaniku, ali to ne znači da je tijekom zabrane dopušteno koristiti je na hrvatskim cestama. Takva situacija ipak neće ostati ista.
Europska unija usvojila je nova pravila kojima želi spriječiti da vozač kojem je zbog ozbiljnog prometnog prekršaja zabranjena vožnja u jednoj članici jednostavno prijeđe granicu i nastavi voziti u drugoj.
Nova pravila predviđaju međusobno priznavanje određenih zabrana vožnje na razini Europske unije. To će se odnositi na ozbiljne prometne prekršaje poput vožnje pod utjecajem alkohola ili droga, prekoračenja dopuštene brzine za najmanje 50 km/h te opasne vožnje koja je prouzročila smrt ili tešku tjelesnu ozljedu.
U takvim slučajevima država u kojoj je prekršaj počinjen obavještavat će državu koja je izdala vozačku dozvolu, nakon čega će se prema novom europskom mehanizmu moći osigurati da zabrana ima učinak i izvan države u kojoj je prekršaj počinjen.
Time bi trebala nestati današnja situacija u kojoj vozač, primjerice, zbog ozbiljnog prometnog prekršaja ne smije voziti u Hrvatskoj, ali istom vozačkom dozvolom može nastaviti voziti u drugoj članici EU-a.
Države članice moraju nova pravila prenijeti u svoja nacionalna zakonodavstva do 26. studenoga 2028., a njihova puna primjena predviđena je od 26. studenoga 2029. godine.
