Svijet OPĆI IZBORI

BiH u nedjelju bira novu vlast

Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (SIP) potvrdilo je u petak da je sve spremno za provedbu općih izbora u toj zemlji zakazanih za 3. listopada

Predsjednica SIP-a Irena Hadžiabdić kazala je novinarima u Sarajevu da su sve pripreme okončane istaknuvši pritom zadovoljstvo tijekom predizborne kampanje.

'Nije bilo znatnijih kršenja Izbornog zakona', izjavila je Hadžiabdić ilustrirajući to činjenicom da je SIP primio tek petnaest prigovora na tijek izborne kampanje, a izrekao je tek jednu kaznenu mjeru kandidatu koji je spriječio novinara u obavljanju njegova posla.

Član SIP-a Vedran Hadžović istaknuo je kako nema nikakvih naznaka da bi sigurnost izbornog procesa mogla biti narušena na sam dan izbora.

'Očekujemo da će izbori proteći u fer, mirnom i demokratskom okruženju', izjavio je Hadžović.

U nedjelju u sedam sati ujutro, tako će biti otvoreno 5.276 biračkih mjesta od kojih sedam u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u inozemstvu, uglavnom u Njemačkoj i Austriji.

Mali broj biračkih mjesta u inozemstvu u SIP-u su obrazložili neznatnim zanimanjem za izbore među građanima BiH koji žive izvan zemlje kao i činjenicom da su se svi koji su to željeli mogli registrirati za glasovanje poštom.

Pravo glasa na ovogodišnjim općim izborima u BiH ima tri milijuna 126 tisuća i 599 birača, a oni će odlučivati o novom sastavu tročlanog Predsjedništva BiH, sazivu Zastupničkog doma Parlamenta BiH, Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH te Narodne skupštine Republike Srpske.

Izravno će se također birati predsjednik i dva dopredsjednika Republike Srpske kao i zastupnici u skupštinama deset županija unutar Federacije BiH.

Glasačka mjesta bit će otvorena do 19 sati, a prvi rezultati koje će objaviti SIP mogu se očekivati u nedjelju oko 23 sata, najavila je predsjednica SIP-a Hadžiabdić.

Oko 90 posto izbornih rezultata trebalo bi biti dostupno 4. listopada prije podne.

Tijek izbora nadzirat će 779 promatrača iz različitih nevladinih udruga te još 485 promatrača iz međunarodnih organizacija.

Za sudjelovanje na ovogodišnjim izborima u BiH registrirano je čak 37 političkih stranaka i jedanaest stranačkih koalicija, a prijavilo se i trinaest neovisnih kandidata.

Na kandidatskim listama za različite razine vlasti tako su se našla čak 8.242 imena.

Najveća novost i nepoznanica ovogodišnjih izbora u BiH je Savez za bolju budućnost (SBB), stranka koju je tek ove godine utemeljio medijski tajkun i vlasnik novinske kuće Avaz, Fahrudin Radončić.

U tjednima furiozne kampanje uz snažnu potporu koju je dobio od svoje medijske mašinerije porasla su i Radončićeva očekivanja da bi mogao osvojiti poziciju bošnjačkog člana Predsjedništva BiH za koju se ponovo natječe Haris Silajdžić, ali i kandidat Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, sin umrlog bošnjačkog lidera Alije Izetbegovića.

Najveći uspjeh na ovogodišnjim izborima očekuju u Socijaldemokratskoj partiji BiH (SDP), nominalno multietničkoj stranci koja svoju popularnost ipak temelji uglavnom na bošnjačkim glasovima. U SDP-u su uvjereni kako će njihov član Željko Komšić ponovo dobiti mandat hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Njegovi glavni protukandidati, Borjana Krišto iz HDZ BiH i Martin Raguž iz HDZ 1990, uvjereni su međutim da će svatko od njih pobijediti i, za razliku od Komšića, biti legitimnim predstavnicima interesa Hrvata u bosanskohercegovačkom državnom vrhu, a njihove stranke u državnom i federalnom parlamentu.

Među strankama iz Republike Srpske stanje je uglavnom potpuno predvidivo i gotovo sve analize ukazuju kako će Stranka nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika ostvariti uvjerljivu pobjedu, posebice nakon što joj je u završnici izborne kampanje otvorenu potporu dao i predsjednik Srbije Boris Tadić.

Trijumf SNSD-a ujedno bi značio i izbor Dodika za predsjednika RS, a za njegova bliskog suradnika Nebojšu Radmanovića još četiri godine u Predsjedništvu BiH.

Analitičari predviđaju kako nova izvršna vlast u BiH, bez obzira na izbore, neće biti uskoro formirana jer će nakon 3. listopada slijediti razdoblje pregovora o koalicijama s ishodom koji je trenutačno nemoguće predvidjeti.

Ključno je pitanje hoće li na, uvjetno rečeno, bošnjačkoj strani prevaga biti na strani SDA i Silajdžićeve Stranke za BiH (SBiH) ili pak na strani SDP-a, za kojeg se nagađalo kako bi mogao koalirati i s Radončićevim SBB-om, što SDA i SBiH odlučno odbijaju.

Važna je nepoznanica i to kakav će nakon izbora biti odnos snaga između HDZ BiH i HDZ 1990. s obzirom da je Dragan Čović ranije potpisao sporazum o strateškom partnerstvu s Miloradom Dodikom, dok su u HDZ 1990. koji vodi Božo Ljubić znatno oprezniji u odnosu prema aktualnom lideru bosanskih Srba.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još