Svijet KONZERVATIVNA RENESANSA

Europa skreće desno

Diljem Europe jačaju radikalne protuimigracijske stranke, što ne čudi s obzirom na krizu jer desnica, pogotovo ekstremna, tradicionalno jača u teškim vremenima kad je za sve probleme najlakše okriviti nekog drugog

Desnica sve jače zamahuje Europom, a najnoviju zastavicu nacionalnih boja na političku kartu zabila je Mađarska, u kojoj je na parlamentarnim izborima pobjedu odnijela obična, a ojačala ekstremna desnica. U Francuskoj je desničarski Nacionalni front na lokalnim izborima osvojio dodatne mandate, a isto je za rukom u Italiji pošlo ksenofobičnoj Sjevernoj ligi. Parlamentarni odbor belgijskog parlamenta podržao je zabranu nošenja potpunog vela, a Švicarci su nedavno zabranili gradnju novih minareta. U klupama Europskog parlamenta sjede petorica rumunjskih i bugarskih desničara, ne treba zaboraviti ni njihove ekstremne kolege u Austriji, dok u Nizozemskoj raste popularnost krajnje desničarske Stranke slobode. Idući mjesec slijede izbori u Velikoj Britaniji, a i tamo bi dobre rezultate, sudeći po anketama, mogla odnijeti Britanska nacionalna stranka.

Ujedinjenje konzervativaca?

Iako se postavlja pitanje - je li moguće ujedinjavanje konzervativaca Starog kontinenta, analitičari smatraju da to nije opcija i podsjećaju da tu ima previše razlika i zadojenosti vlastitim nacionalnim motivima i interesima koje se teško može skupiti pod jednu zajedničku kapu. Uostalom, to ni ne žele jer smatraju da Europa baca sjenu na identitet njihovih matičnih država, a kad su nešto slično i pokušali, doživjeli su krah kao pri pokušaju udruživanja snaga u jedan zastupnički klub u Europskom parlamentu. Uglavnom, dosad se pokazalo da desnopopulističke stranke najčešće ostaju na razini protestnih pokreta, nesposobnih za bilo kakav oblik političke suradnje s drugim strankama, ali i da vrše pritisak na desni centar kako ne bi izgubio birače desne orijentacije.

Vrijeme kao prije Drugog svjetskog rata

Mnogima se pak čini kao da se vraća razdoblje prije Drugog svjetskog rata kad su desničari, nacisti i fašisti doživjeli svoj vrhunac. Prilike su slične - teška ekonomska i kriza različitih identiteta, a ovaj put se kao druge percipira imigrante, koje se praktički izjednačava s kriminalcima i smatra izazovom za europski životni stil i kulturne vrijednosti, pri čemu se to posebno odnosi na rastuću islamofobiju. Takvim je strahovima podložan popriličan dio radničke klase, suočene s rastom nezaposlenosti za koju, između ostalog, krive i imigrante kao kradljivce poslova, a s druge strane je sve veći broj imigrantskih enklava koje se opiru asimilaciji. Stoga uspon desnice nipošto ne treba podcijeniti.

Desnica koristi otuđenje ljudi od politike

Naravno, svaka od zemalja u kojoj jača radikalna desnica ima i dodatne razloge zašto se to događa, poput povijesti i kolektivnih sjećanja i iskustva i svakako nije tu riječ samo o ekonomskoj odrednici, naime, stranke centra propustile su zaustaviti rast radikalne desnice jer su podcijenile njezinu privlačnost i otpisale njezine zagovornike kao fanatike na rubu politike. Za to vrijeme novi desničarski radikalizam svoj je uspjeh gradio na kritici postojećeg demokratskog statusa quo, prosvjedima protiv elita i očuvanju nacionalno-kulturnog identiteta, ističe profesorica Monserrat Guibernau s londonskog sveučilišta Queen Mary u svojoj analizi uspona desnice.

Stoga poziva stranke centra diljem Europe na poboljšanje socijalnih politika, pogotovo s obzirom na globalizaciju i visok stupanj imigracije koja zahtijeva pošten i izbalansiran pristup i prema imigrantima i prema matičnom stanovništvu niže srednje radničke klase, koje se osjeća ugroženo i onemogućeno u natjecanju sa stranom radnom snagom. Da bi se riješilo te probleme, treba raditi na snažnijem radničkom zakonodavstvu koje će izbjegavati bilo kakvu eksploataciju. U suštini je pak riječ o provođenju demokratskih reformi koje će vratiti povjerenje javnosti političkim uvjerenjima. Desnica je, naime, iskoristila otuđenje od politike i nepovjerenje prema političkom procesu pa sad opet treba pridobiti povjerenje birača učinkovitijim vladanjem i upravljanjem, smanjivanjem birokracije i povećanjem transparentnosti te jačanjem odnosa između građana i političara koji ih zastupaju.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još