FACEBOOK NA UDARU

Norveška na nogama nakon cenzure 'Napalm djevojčice'

09.09.2016 u 22:10

Bionic
Reading

Facebook se našao na udaru Norveške nakon što su administratori izbrisali fotografiju koja je obilježila rat u Vijetnamu i koja je osvojila Pulitzerovu nagradu, a koju je na svojem profilu objavio poznati norveški pisac i novinar Tom Egeland

Ovaj nagrađivani novinar, naime, objavio je fotografiju ovjenčanu Pulitzerom fotoreportera agencije Associated PressNicka Uta koja prikazuje devetogodišnju vijetnamsku djevojčicu Kim Phuc koja, zahvaćena plamenom, trči gola, raširenih ruku, bježeći iz svog sela u plamenu utjelovljuje sve strahote tog dvadesetogodišnjeg rata.

Razlog za Facebookovu cenzuru jest golotinja djevojčice kojoj je napalm spalio odjeću budući da politika te društvene mreže, bez obzira na to što je Utova fotografija jedna od najznačajnijih u prošlom stoljeću, izričito zabranjuje objavljivanje slika na kojima su vidljive genitalije ili grudi.

Norveška je javnost zbog cenzure pobjesnila, a norveško novinarsko društvo uložilo je oštar prosvjed Facebooku tražeći od tamošnjih medija da učine isto.

Na poziv krovne norveške novinarske udruge prosvjedu su se pridružili gotovi svi tamošnji mediji, a najtiražniji norveški dnevni list Aftenposten poslao je otvoreno pismo osnivaču i vlasniku Facebooka Marku Zuckerbergu objavljeno na naslovnici dnevnika.

U otvorenom pismu uredništvo Aftenpostena optužuje Zuckerberga za zloporabu moći u globalnoj distribuciji informacija.

Izvršni urednik lista Espen Egil Hansen u pismu je napisao kako je Zuckerberg kreirao pravila koja ne razlikuju dječju pornografiju i slavnu ratnu fotografiju, pozvavši ga da promijeni pravila i dopusti prostor za objavljivanje dokumenta jednog vremena.

Reagirao je i norveški list Dagsavisen koji je kontaktirao zakladu koju je prije 19 godina osnovala upravo Kim Phuc kako bi se pomagalo djeci stradalnicima rata.

Iz zaklade su poručili kako je Kim 'tužna zbog toga što se najveća svjetska internetska društvena mreža usredotočila na golotinju, a ne na povijesnu fotografiju sa snažnom porukom'.


Oglasio se i autor fotografije koju je prvi objavio The New York Times. Ut je kazao kako je fotografija nazvana 'Napalm djevojčica' promijenila tijek rata, dodajući kako su mu nakon objave fotografije prilazili američki vojnici i zahvaljivali mu što su se zbog njegove fotografije ranije vratili kući.

Ut je, osim Pulitzera, dobio nešto znatno više, a to je spoznaja kako je djevojčici spasio život odvezavši je u najbližu bolnicu te je ona zahvaljujući novostečenom publicitetu kasnije zbrinuta u specijalnoj bolnici u Sajgonu

'Zaista sam željela pobjeći od te male djevojčice, ali izgleda da me fotografija nije htjela pustiti', kazala je Kim koja danas živi u Kanadi i još se itekako sjeća tog kobnog 8. lipnja 1972. kada je njezino selo zasuto napalm bombama.