Svijet NOBEL ZA MIR BARACKU OBAMI

'Prihvaćam nagradu kao poziv svima na akciju'

  • Autor: DW/Hina
  • 9.10.2009 23:06:42
  • 9.10.2009 18:03:24

Američki predsjednik Barack Obama, dobitnik Nobelove nagrade za mir, izjavio je da je iznenađen nagradom, koju prima uz osjećaj 'najdublje smjernosti', smatrajući da to nije nagrada za njegova osobna postignuća, već 'potvrda američkom vodstvu u ime aspiracija koje dijele ljudi svih nacija'

ZAGREB - Obraćajući se javnosti nekoliko sati nakon što je obznanjeno da je dobio Nobelovu nagradu za mir, Barack Obama poručio je da se 'ne osjeća zaslužnim' biti u društvu ranijih dobitnika i dobitnica koji su inspirirali njega i cijeli svijet svojim hrabrim nastojanjima da postignu mir. 'No isto tako znam da ova nagrada ocrtava onakav svijet kakav ti muškarci i žene, kao i svi Amerikanci, žele izgraditi. Znam da se kroz povijest ova nagrada nije koristila samo za pojedina dostignuća, već kao sredstvo za davanje poticaja određenim ciljevima', rekao je Obama.

Kosor čestitala Obami

Hrvatska premijerka Jadranka Kosor čestitala je Obami, priopćio je Vladin Ured za odnose s javnošću. 'Iskreno Vam čestitam na osvajanju Nobelove nagrade za mir 2009. godine. Kao što je Odbor za dodjelu nagrade pravilno prepoznao, s Vama je učinkovita multilateralna diplomacija i suradnja ponovno stekla središnje mjesto u međunarodnoj politici s naglaskom na uloge UN-a i drugih međunarodnih institucija', piše u čestitki hrvatske premijerke. Kosor je Obami poručila da se RH, 'kao članica NATO saveza, raduje nastavku naše suradnje u promoviranju i zaštiti zajedničkih vrijednosti - slobode, demokracije i mira'.

Nagradu će stoga prihvatiti, 'kao poziv na akciju za sve nacije da nađemo odgovore na izazove današnjice', među kojima su rješavanje problema nuklearnog naoružanja i klimatske promjene.

Profesor Paul Rogers iz istraživačke grupe Oxford u Londonu priznaje da se Nobelova nagrada za mir često dodjeljuje za ono što se može nazvati procesom, za ono što je u tijeku, više nego za konačna ostvarenja. Takav je bio i izbor 1993., kada su nagrađeni Nelson Mandela i Frederik de Klerk za ukidanje apartheida, a to se dogodilo prije nego što su uopće održani prvi višerasni izbori. Obama je u travnju u Pragu najavio da želi raditi na 'ostvarenju svijeta bez nuklearnog oružja', a zatim je odustao od proturaektnog štita u istočnoj Europi i predložio Rusiji ubrzanje pregovora o razoružanju.

Reakcije na nagradu su oprečne. Kritičari upozoravaju da je nagrada Obami preuranjena zbog nedovoljnih postignuća, no čestitke i dalje stižu sa svih strana svijeta. Prvi među čestitarima je glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon, koji poručuje da Obama personificira novi duh dijaloga i osobnog angažmana oko najvećih svjetskih problema poput globalnog zatopljenja, nuklearnog naoružanja i raznih prijetnji miru i međunarodnoj sigurnosti.

Najkontroverzniji dobitnik Nobelove nagrade za mir svakako je Henry Kissinger, odlikovan 1973. za nastojanja oko okončanja Vijetnamskog rata. Kissinger je bio savjetnik za sigurnost američkog predsjednika Nixona, za čije je vladavine rat znatno eskalirao, podsjeća Deutsche Welle. Vijetnamac Le Duc Tho, koji je nagradu dobio zajedno s Kissingerom, odbio ju je primiti jer u njegovoj zemlji u to doba još uvijek nije bilo mira. Kissinger je nerijetko prozivan i kao ratni zločinac, koji je pridonosio brutalnoj represiji u Pakistanu, Grčkoj, Indoneziji, Čileu itd.

Burne rasprave izazvala je i Nobelova nagrada za mir šefu Palestinske oslobodilačke organizacije Jaseru Arafatu, vječno naoružanom političaru koji je nagradu dobio 1994. zajedno s  izraelskim premijerom Jitzhakom Rabinom. Nekoliko godina kasnije, kada su pregovori u Camp Davidu o uspostavi neovisne palestinske države propali, američki predsjednik Bill Clinton je za neuspjeh optužio Arafata. MMF je upozoravao da su u Arafatovo vrijeme nestali milijuni pomoći upućene Palestincima, a dio je navodno upotrijebljen i za financiranje terorističkih aktivnosti.

Sastanak ratnog vijeća

Paradoks trenutka je da Obama na dan kada je objavljeno da je dobio Nobelovu nagradu za mir održava sastanak svog ratnog vijeća, na kojem će se, prema najavama glasnogovornika Bijele kuće, razmatrati zahtjev za dodatnim američkim snagama za Afganistan.

Kenijka Wangari Maathai, koja je 2004. dobila Nobelovu nagradu za mir zbog borbe protiv uništavanja posljednjih šumskih područja u blizini Nairobija i protiv korupcije, izazvala je oštre kritike izjavom da je virus AIDS-a nastao u zapadnim laboratorijima kako bi crnci bili istrijebljeni. Na izborima u Keniji 2007. dramatično je izgubila u svojoj izbornoj jedinici i njezina politička karijera je praktično zaustavljena.

Američki republikanci su među najžešćim kritičarima dodjele Nobelove nagrade za mir Obami. 'Pravo pitanje koje Amerikanci postavljaju je što je predsjednik Obama ustvari postigao?', kazao je u priopćenju Michael Steele, predsjednik Nacionalnog republikanskog odbora (NRC). Taj čelnik republikanaca ocijenio je kako je 'na nesreću, predsjednikova zvjezdana moć zasjenila neumorne aktiviste, koji su ostvarili stvarne dosege radeći za mir i ljudska prava'.

Podsjetimo, među 205 nominiranih za ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir našli su se i francuski premijer Nicolas Sarkozy, premijer Zimbabvea Morgan Tsvangirai, kineska aktivistica Hu Jia i borac za ljudska prava u Afganistanu Sima Samar. Nagrada u vrijednosti od oko 1,4 milijuna američkih dolara Obami će biti predana u Oslu 10. prosinca.


  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još